Covid-19 je magično nestao? Nema više lockdown, nema više maski, očito nas spasilo cjepivo!? Naime, višak smrtnosti bilježi se svake godine u zimskim mjesecima, što zbog respiratornih bolesti poput gripe, što zbog niskih temperatura i njihovog utjecaja na zdravlje. Da, sad se gripa vratila, a nije je bilo za vrijeme COVID-19 dok smo se morali dobrovoljno-obavezno cijepiti.

Teza da cjepiva uzrokuju višak smrtnosti je besmislena

Važno je istaknuti da nema nikakve logike u tezama prema kojima bi uzrok viška smrtnosti u EU moglo biti cijepljenje. Naime, kada bi to uistinu bilo tako, višak smrtnosti bio bi postojan, a ne bi varirao u ovisnosti o godišnjim dobima.

Činjenica da se najveći viškovi smrtnosti bilježe u zimskim mjesecima, a najmanji u proljetnim i ljetnim, te da se u nekim razdobljima u nekim zemljama bilježe čak manjkovi smrtnosti (osobito u ožujku 2021. i 2022. te u veljači 2023.), govori u prilog tome da se viškovi smrti uglavnom mogu pripisati covidu-19 i drugim respiratornim bolestima koje se lakše prenose za hladnih sezona kada ljudi borave u bliskom kontaktu u zatvorenom.

Covid-19 nije tipična sezonska bolest poput gripe. Budući da je puno zarazniji od gripe te da ima još dosta ljudi koji nisu razvili slično snažan imunitet na njega kakav su razvili na gripu kroz višegodišnje kontakte s različitim varijantama virusa gripe ili cijepljenjem, on se širi u svim dijelovima godine. Ipak, kao i sve respiratorne bolesti, uspješnije se širi u hladnim dijelovima godine, odnosno u bliskim kontaktima u zatvorenom.

Za ilustraciju, prema tjednom izvješću o gripi Instituta Robert Koch, epidemija gripe u Njemačkoj dosegla je vrhunac malo prije početka 2023. U isto vrijeme još jedan vrhunac dosegnuo je i broj umrlih od covida-19. Ukupno je višak smrtnosti u prosincu 2022. u Njemačkoj bio, kako smo već naveli, za 37.3% veći od mjesečnog prosjeka u pretpandemijskim godinama.

No, kako pokazuje grafikon dolje, on je već sredinom veljače postao negativan – pao je na -2%. Ako se trend nastavi, Njemačka bi u ožujku mogla bilježiti još jedan vrhunac manjka umrlih, baš kao i 2021. i 2022.

 

Takva kretanja ne bi se očekivala kada bi višak smrtnosti bio posljedica cijepljenja. Konačno cijepljenje je u većini zemalja već odavno jenjalo ili potpuno stalo!

EUROSTAT je sredinom veljače objavio kartu prema kojoj je u prosincu 2022. višak smrtnosti u EU značajno porastao u odnosu na prethodne mjesece i bio vrlo velik u odnosu na prosječnu pretpandemijsku smrtnost. U prosjeku je u EU porastao za 19%. Najpogođenija zemlja, Njemačka, zabilježila je višak od čak 37.3%, dok su Mađarska, Bugarska i Rumunjska zabilježile mali ili nikakav višak.

Na prvi pogled može se činiti neobičnim da se toliki višak smrtnosti bilježi nakon što je toliko ljudi procijepljeno, osobito kada se zna da je Svjetska zdravstvena organizacija najavila da će u ožujku objaviti kraj pandemije. Također može čuditi da su najveći viškovi zabilježeni u nekim od zemalja s ponajboljim zdravstvenim sustavima, s discipliniranim stanovništvom i solidnom procijepljenošću kao što su Njemačka i Austrija.

No, iza ovakvih statistika ipak postoji jasna logika. Naravno, to što je jasna ne znači nužno i da je jednostavna.

Kako se višak smrtnosti kretao u Hrvatskoj?

Praćenje viška smrtnosti također može pomoći u procjeni učinka javnozdravstvenih intervencija i mjera koje se provode kako bi se suzbilo širenje zarazne bolesti. To uključuje mjere poput ograničavanja okupljanja, nošenja maski, ograničavanja putovanja, održavanja razdaljine, pranja ruku, cijepljenja i sl. Za ilustraciju, u nekim zemljama koje su na početku pandemije uvele vrlo stroge lockdowne, zabilježen je vrlo mali višak smrtnosti ili čak njegov manjak.

Hrvatska je za vrijeme oštrog lockdowna (grafikon dolje) bilježila manjak smrtnosti, da bi u kasnijim valovima, kada su mjere bile među najopuštenijim u EU, bilježila velike viškove smrtnosti. U slučaju Hrvatske jedan od najvećih problema u pandemiji bila je niska procijepljenost, jedna od najnižih u EU, što dobrim dijelom možemo zahvaliti lošem upravljanju pandemijom, lošim porukama čelnih političara te posebno dezinformacijama koje su širili čak i neki hrvatski znanstvenici.

Ukratko, praćenje viška smrtnosti važno je za epidemiologe jer im pomaže da bolje razumiju uzroke smrtnosti u populaciji te da procijene učinak javnozdravstvenih intervencija na suzbijanje epidemija.

Gs Press / index.hr