NOVIM mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece uvodi se novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, a među novostima su i istražni zatvor za kršenje mjere opreza, obavještavanje žrtve o izlasku nasilnika na slobodu te povećanje kazne za silovanje.

Vladini prijedlozi izmjene zakona došli su nakon dugog niza godina tijekom kojih su se razne inicijative i udruge borile protiv nasilja nad ženama, tražile promjene sustava i provođenje Istanbulske konvencije.

Hrvatska je treća u Europskoj uniji po broju femicida, koji je porastao u zadnjih deset godina. Prema službenim podacima u zadnjih 20 godina ubijeno je 400 žena. Prošle godine 13 žena ubili su njihovi partneri, a ove godine do srpnja smrtno su stradale četiri žene.

Žrtva nasilja: Iz čista mira se derao i govorio mi ku*vo

Žrtva nasilja bivšeg supruga danas bi bila dio crne statistike da prije tri godine nije priznala sama sebi što se događa. Psihičko i fizičko zlostavljanje trpjela je i skrivala dvije godine. Nitko nije znao što se događa iza četiri zida obiteljske kuće u kojoj su ona i suprug živjeli s dvoje djece.

„Prvo nisam ni shvaćala da se radi o nasilju jer bi me vrijeđao. Iz čista mira se derao i govorio mi ku*vo. Nakon toga su uslijedila guranja o zid i ubrzo udarci šakom i otvorenim dlanom. Ali nikada po glavi”, ispričala je za Index žrtva nasilja.

Uvijek je nosila dužu odjeću kako bi prekrila ozljede jer, kaže, najviše ju je boljelo priznati da se to događa njoj.

„U mojoj glavi je bio strah od toga što će drugi reći jer je on uvijek prema svima bio dobar. Prvi put sam shvatila što prolazim u trenutku kada me istukao ispred djeteta. Tada sam skupila snage i odlučila potražiti pomoć. No zatim je uslijedilo još gore razdoblje zbog kojeg sam pomoć pronašla u sigurnoj kući”, rekla je ona.

Za nove izmjene zakona smatra kako su trebale doći puno ranije. No ova žrtva nasilja strahuje da i dalje žene neće biti zaštićene zbog propusta sustava koji se često događaju.

Udruga HERA: Vlada do sada nije pokazivala odlučnost u borbi protiv nasilja nad ženama

Vlada je predstavila mjere, no one još nisu nastupile. Prvo, prijedlozi izmjena i dopuna idu na e-savjetovanje, nakon toga na raspravu u sabor i prihvaćanje. Nakon što mjere stupe na snagu, i dalje ostaje problem s dosljednom primjenom, kažu iz Udruge HERA.

„Nažalost, uvijek se ide s određenim izmjenama kada žena izgubi život ili se Hrvatskoj upute kritike u neizvršavanju, odnosno neprimjeni zakona koji su upravo i doneseni kako bi spriječili gubitak života žena.

Vlada kroz dosadašnje inicijative nije dosljedno pokazivala odlučnost u borbi protiv nasilja nad ženama, odnosno u svojim nastojanjima nije mogla biti shvaćena ozbiljno iako je sukladno brojkama, odnosno izgubljenim životima žena, problematiku nasilja nad ženama i djecom itekako ozbiljno trebala shvatiti.

Nitko nije izračunao koliko košta smrt jedne žene. Koliko košta smrt 400 žena. Krajnje je vrijeme da vlada razmišlja o tome. Stoga se nadam da sve ove mjere neće biti samo tzv. kozmetičke nego će njihova primjena ići u punom smislu”, kazala je za Index Marina Švagelj Jažić, dipl. kriminalist, predsjednica Udruge HERA Križevci.

Uvodi se kazneno djelo femicida

Izmjenama i dopunama nekoliko zakona uvodi se novo kazneno djelo. Za teško ubojstvo ženske osobe bit će propisana kazna od najmanje 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora. Predsjednica Švagelj kaže kako je u slučajevima ubojstva među intimnim partnerima u 80% slučajeva žena žrtva, a muškarac počinitelj.

„Prije izmjena ubojstva žena se svrstavalo u ubojstva općenito, nema kvalifikacije i nema podataka o karakteru ubojstva. Što se tiče femicida, još nismo vidjele prijedlog definicije, ali preciznija zakonska regulacija i prepoznavanje femicida kao zasebnog kaznenog djela unaprijedili bi sudsku praksu i općenito odnos države i društva prema problemu ubojstava i teških ubojstava žena koji su rodno uvjetovani.”

Udruga HERA pruža pomoć i podršku ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja kroz SOS telefon, savjetovalište i sklonište. Godišnje imaju oko 300 SOS poziva, a tijekom prošle godine u skloništu su pomoć potražile 23 žene i 28 djece. Smatraju kako je jedan od ključnih dijelova na kojem treba poraditi i dugoročan model financiranja skloništa.

„Jer  skloništa i savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja financiraju se kroz natječaje uz pomoć projekata i programa te dolaze u situaciju da je upitan njihov rad nakon isteka projekata. Samim time dolazi i do dodatne viktimizacije žena i djece, do ugrožavanja njihove sigurnosti i vraćanja ponovo u krug nasilja. Kako bi se to spriječilo, potrebno je proračunsko financiranje usluge skloništa i savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja”, kazala je Švagelj.

Udruga B.a.B.e: Same zakonske izmjene nisu dovoljne

Udruga B.a.B.e usmjerena je na prevenciju i suzbijanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja te zastupanje i praćenje zakonodavnih procesa, javnih politika i provedbenih mjera. Novim prijedlozima, kažu, za sada su zadovoljne, no za kompletnu analizu ipak trebaju pričekati njihovo prihvaćanje u saboru.

„No uvijek je potrebno istaknuti da same zakonske izmjene nisu dovoljne već je nužno da iste budu implementirane kroz praksu budući da u protivnom gube svaki značaj. Određene zakonske izmjene koje se sada predlažu upravo su i rezultat toga što neke od ranije postojećih odredbi nisu bile pravilno primjenjivane u praksi ili im nije dana dostatna važnost.

Dakle, o tome hoće li navedene zakonske izmjene u konačnici biti zadovoljavajuće, ovisit će prvenstveno kako će iste biti primjenjivane u praksi.”

Dodaju kako će neke od zakonskih izmjena pridonijeti kvalitetnoj zaštiti žrtava, primjerice u dijelu koji se odnosi na izricanje mjere opreza u kaznenom postupku te uključivanje same žrtve u postupak donošenja odluke o mjerama opreza.

Zaključile su kako je potrebno sustavno i strateški raditi na prevenciji, osvještavanju i edukaciji kako bi se spriječilo da do nasilja uopće i dođe.

Gs Press / index.hr