U završnici 49. međunarodnog ljetnog karnevala u Senju sudjelovalo više od 2.000 maškara u četrdesetak skupina

0

SENJ – Prepuno šarenila, zvukova bubnjeva i zviždaljki, glazbe iz megafona, alegorijskih kola, svjetlosti baklji i puno veselih i rasplesanih maškara subotnja je slika Senja u završnici 49. međunarodnog senjskog ljetnog karnevala.

I nisu uživale samo maškare, senjski maškarani duh zarazio je sve koji su se u gradu zatekli. I mlado i staro, i domaće i strance.

Ovogodišnji trodnevni, poznati Senjski karneval ponudio je Senjanima i turistima dobru zabavu s nizom koncerata, zabavnih igara, plesa, pjena partya, oslikavanja lica… Samu završnicu označila je sinoćnja, velika karnevalska povorka s 40-tak maškaranih skupina u kojima je bilo preko dvije tisuće maškara. Kretalo se od tvrđave Nehaj, magistralom, do centra grada. Duž cijele trase pratio ju je velik broj gledatelja koji su oduševljeno snimali fotaparatima, kamerama, a mobiteli se nisu ispuštali iz ruku, sve sa željom da se ovjekovječe nesvakidašnji prizori.

Uz Gradsku glazbu Senj i članice senjske Udruge Rožice koje su nosile karnevalsku zastavu, povorku su predvodili Meštar karnevala Feralić i plesna skupina Sambastica Split, te direktor senjske Turističke zajednice Viktor Samaržija sa suradnicima, dok je gradsku svitu u karnevalskoj povorci predvodio predsjednik Gradskog vijeća Senja Željko Tomljanović – Beli. U publici su se mogli vidjeti ličko-senjski župan Ernest Petry, gradonačelnik Grada Senja Jurica Tomljanović te mnogobrojni gosti i uzvanici.

Uz brojne senjske maškarane skupine u defileu su tradicionalno sudjelovale maškare iz Rijeke, Šmrike, Čavala, Studene, Škrljeva, Novog Vinodolskog, Pašca, Selca, Zagona, Crikvenice, Drage, Bribira, Triblja, Kraljevice, Župe dubrovačke, Ptuja…

Pred publikom su plesala dica cvića, plesne livade, Sužve Bobovi i meduze, Zeusova djeca, ljudi iz kamenog doba, sunca, sladoledi, Barbike i Kenovi, Rajske ptice, gusari, mnoštvo velikih i malih beba kao senjski baby boom, Luj XIV sa svojom svitom, riječke trakice, harlekini…, a senjska maškarana skupina Pegula uprizorila je i ispraćaj kune. U povorci su u zasebnoj maškaranoj skupini bili i pravi Kinezi koji su angažirani na novoj vjetroelektrani ponad Senja i koji su se ovdje više nego udomaćili.

Senjski karnevalski duh, zatvoren u bocu radi dvogodišnje korona pauze, doslovno je eksplodirao. »To je onaj pravi štimnug. Nigdir to ne moreš doživit nego u ovom našem gradu. I od Ria smo bolji«, prisluškujemo komentar starih Senjana u publici.

Od silne buke tresao se grad i stare gradske zidine čiju staru jezgru su nakon završetka povorke preplavile maškare i masa posjetitelja. Plesalo se i pjevalo na Trgu Cilnica kao glavnom poprištu karnevalskih zbivanja, ali i po cijelom starom gradu.

Senjski ljetni karneval je vrhunac događanja u turističkoj sezoni i to još od 1967. godine kad je održan prvi. Tadašnji senjski turistički djelatnici dobro su znali prepoznati potencijal stoljetnih senjskih mesopusnih običaja i povezati tu tradiciju s ljetnim turističkim sadržajima. Tad vjerojatno nisu ni slutili da će uz zimski mesopust i Ljetni karneval postati popularna i već pola stoljeća duga tradicija, te da će Senj svako ljeto iznova potvrđivati da s razlogom nosi atribut ljetne prijestolnice maškaranja.

U Senju je vladala epidemija, ali ne korona nego ona karnevalska, baš onakva kako je davne 1628. godine putopisac Valvasor opisao maškare u Senju riječima »krabulje se, plešu po gradu i izvode ludorije kako bi otjerale zle sile.«

Senjani su opet pokazali Valvasoru da može biti spokojan. Maškarana tradicija održana je stoljećima sve do danas, a maškare su silnom bukom i veseljem otjerale zle sile miljama daleko od grada podno Nehaja.

Gs Press