Početak jeseni ne donosi promjene samo u prirodi već i u ponašanjima i životima ljudi.

Na sjevernoj hemisferi tada počinje kalendarska, odnosno astronomska jesen, a na južnoj proljeće. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traje po 12 sati. Nakon toga na sjevernoj hemisferi noć će postupno postati dulja od dana.

Jedna od najpoznatijih promjena koja se događa s dolaskom jeseni jest promjena lišća na drveću. To se događa upravo zato što je dan sve kraći te lišće dobiva manje sunčevih zraka nego u ostatku godine. Proizvodi se manje klorofila te se boja mijenja u crvenu, narančastu i smeđu.

Jedna od zanimljivih činjenica o jeseni jest da ona utječe na debljanje koje nije povezano s hranom. Istraživači su otkrili da nedostatak vitamina D smanjuje razgradnju masti i pokreće skladištenje masti. Dakle, nedostatak sunčeve svjetlosti ima veze s dobivanjem viška kilograma.

U jesen više ljudi nego u bilo koje drugo doba započinje vezu te se zaručuje. To je možda tako zato što i muškarci i žene u hladnijim mjesecima imaju višu razinu testosterona. Također, iako ne postoji znanstveno objašnjenje zašto je to tako, u hladnim mjesecima više je djece začeto nego u bilo koje drugo doba godine.

Osim toga, djeca koja su rođena u jesenskim mjesecima, od rujna do prosinca, bolji su učenici te imaju bolje ocjene u školi, tvrdi istraživanje Ministarstva obrazovanja Ujedinjenog Kraljevstva. I djeca rođena u ovim mjesecima imaju veće šanse da dožive 100 godina, od one rođene u drugo doba godine, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Chicago.

Gs Press / vecernji.hr