Pokladni utorak

0

Poklade je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopustpoklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, tj. „noć posta”), koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.

Poklade završavaju dramskim prikazom suđenja lutki «fašniku», koji se na kraju pravno valjanog procesa, spaljuje, baca u vodu i utapa ili na neki drugi način uništava. Tim činom obznanjuje se pobjeda nad zlom, grijesima i nedaćama nanesenim zajednici u prošlom jednogodišnjem razdoblju. POKLADNI UTORAK

Poklade završavaju uoči Pepelnice i predstavljaju svojevrsnu opreku ozbiljnosti korizme. Običaji koji prate Gorski kotar i Liku su da se pravi povatica od dizanog tijesta s nadjevom od sira, jabuka ili oraha, te krafne.

Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma. Slavi se 40 dana prije Uskrsa, ne računajući nedjelje jer dan Gospodnji ne trpi posta i predstavlja dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta. Poruka Pepelnice s kojom počinje preduskrsno pokorničko vrijeme dade se sažeti u jednoj rečenici: “Obrati se čovječe, dok još imaš vremena!” Zgrabite šansu, pomirite se s Bogom i vašem životu dajte novi pravac! Običaj korizme nastao je u 4. stoljeću. Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su npr. vjernici prvog tisućljeća koji su počnili teški grijeh, morali provesti korizmu izvan zajednice u ekstremnim slučajevima samo u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet bi bili primljeni u zajedicu.

Prema crkvenom Zakoniku post i nemrs kršćani su dužni održavati na Pepelnicu i Veliki Petak, dok nemrs obvezuje na sve petke u korizmi. Post, dopušta samo jedan obrok (do sitosti) na dan i obvezuje sve vjernike  od 18. do 60. godina života (s izuzetkom bolesnika). Nemrs zabrnjuje samo mesnu hranu toplokrvnih životinja na sve petke u godini (osim zapovjednih blagdana) i obvezuje od 14. godine.  Ostaje preporuka Crkve da se kroz cijelu korizmu posti, da se odričemo od loših navika ili onoga što nije nužno za život, kao npr. gledanje TV, odricanje od interneta, izbjegavanje zabava, pušači da ne puše, odricanje od alkohola, od kava, djeca od čokolade i sl.

GS Press / Nick

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here