Fond #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtvama nasilja

0

Inicijativa #SPASIME i  SOLIDARNA – Zaklada  za ljudska prava i solidarnost osnovale su Fond #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja. Temeljna je svrha Fonda #SPASIME pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći. Žrtve često, nemajući dovoljno financijskih i drugih sredstava, ostaju u nasilničkim odnosima pa je svrha Fonda omogućiti im novi život bez nasilja i sprječavanje povratka u nasilničko okruženje. Naime, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2018. godini prijavljeno 10.272 osoba, što je za 10,7 posto manje nego u 2017. godini. Ipak, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom u porastu za 11 posto u odnosu na godinu prije. Ciljevi Fonda nastavljaju se na ciljeve inicijative – osvijestiti javnost o ovom problemu, potaknuti prepoznavanje i prijavljivanje nasilja te prikupljanje sredstava za konkretnu pomoć žrtvama nasilja.

Fond #SPASIME operativno vodi Ivan Blažević, ujedno i tajnik Zaklade SOLIDARNA, uz sudjelovanje članova Zakladnog vijeća Fonda koje čine članovi aktivistkinja Sanja Sarnavka, producentica Nerma Mehadžić, prof. dr. sc. Dean Ajduković, psihoterapeutkinja Biserka Tomljenović i doc. dr. sc. Antonija Petričušić.

Pomoć žrtvama nasilja

Pomoć je dostupna pozivom na broj ureda 01/5544-722 ili putem e-maila fond.spasime@solidarna.hr.

Uvjet za dodjelu financijske pomoći Fonda je kontaktiranje Zaklade SOLIDARNA i prijava nasilja policiji ili Centru za socijalnu skrb, odnosno spremnost da se nasilje prijavi nadležnim institucijama. Kako ne bi došlo do zloupotrebe situacije, prijava mora ispuniti određene uvjete. Neki su od uvjeta da se Zakladi obrati žrtva ili roditelj/skrbnik ako je dijete žrtva, da osoba nema drugih izvora financijske i stručne podrške da napusti nasilnu obiteljsku situaciju ili ne ispunjava uvjete za druge socijalne pogodnosti javnih tijela Republike Hrvatske te da joj nije dostupna adekvatna pomoć i zaštita u potrebnom roku putem službenog sustava.

Fond će prikupljene donacije koristiti za hitnu pomoć žrtvama svih oblika nasilja. Žrtve tako imaju pravo na pomoć u financiranju pravnih i zdravstvenih troškova, ali i plaćanje psihoterapijskih troškova, troškova stanovanja, troškova za osnovne potrebe, troškova dodatnog obrazovanja radi uključivanja u sustav rada, troškova telefonskih poziva i prijevoza za pristup savjetovanju, doplatka za kupnju osobnih stvari koje ne pruža sklonište, troškova popravaka štete na stvarima nužnima za život nastale u slučajevima nasilja, troškova rekonstruktivne kirurgije, pomoći u kući te troškova sprovoda ubijene žrtve.

Uz ove novonastale troškove koje pokriva Fond, tu su i hitni troškovi: jednokratni trošak za preseljenje unutar Hrvatske ako žrtva mora napustiti svoju zajednicu kako bi izbjegla prijetnju nasiljem te troškovi boravka u hotelu ili motelu na maksimalno 7 dana ako su skloništa puna ili nisu dostupna.

Osim u iznimnim slučajevima, maksimalna financijska podrška koja se može odobriti osobama koje su preživjele nasilje iznosi 15.000,00 Kuna.

Odluku o financiranju redovnih troškova Zakladno vijeće fonda odobrava u roku od 15 dana od podnošenja molbe za financiranje, a za pomoć u financiranju hitnih troškova Zakladno vijeće Fonda donosi u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva.

Akcija prikupljanja donacija

Od početka lipnja do kraja srpnja 2019. godine odvijat će se humanitarna akcija prikupljanja financijskih sredstava, odnosno donacija za Fond #SPASIME. Kroz to razdoblje svi građani mogu dati svoj doprinos kroz uplate na žiro račun IBAN HR8023900011500151640 otvoren u Hrvatskoj poštanskoj banci, pozivom na broj telefona 060 9003 čija cijena poziva iznosi 6,25 kuna te uplatom donacije kroz platformu Indiegogo.  Uplate na žiro račun Hrvatske poštanske banke glase na: SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Trga kralja P. Krešimira IV br. 2, 10000 Zagreb, OIB: 77689629939 s opisom plaćanja: Za Fond SPASIME. Za uplate iz inozemstva, SWIFT je HPBZHR2X. Sve informacije, kao i poveznica na stranicu Indiegogo (https://igg.me/at/fond-spasime) mogu se naći na internetskoj stranici kampanje SPASIME (http://spasi.me/) te na Facebook stranicama Inicijative #SPASIME (https://bit.ly/2HqdfXU) i Zaklade SOLIDARNA (https://bit.ly/2Ef4g9Z).

Humanitarna večer #SPASIME

U petak 14. lipnja 2019. u zagrebačkom hotelu Esplanade održat će se humanitarna večer #SPASIME na kojoj će sudjelovati osobe iz javnog života odgovarajući na pozive građanima koji će donirati sredstva pozivom na broj humanitarnog telefona. Na događanju će se također izložiti umjetnine mnogih eminentnih hrvatskih umjetnika koje će se moći kupiti putem aukcije i na taj način pridonijeti prikupljenom iznosu koji će Fond koristiti za interventnu pomoć žrtvama nasilja. Cijelu večer i prikupljanje sredstava pratit će RTL televizija emitirajući program uživo kao i poseban humanitarni koncert na kojem se očekuju poznati hrvatski izvođači.

O POKRETAČIMA FONDA #SPASIME

INICIJATIVA #SPASIME

#SPASIME je građanska inicijativa nastala s ciljem borbe protiv rastućeg vala obiteljskog nasilja. Pokrenule su je Jelena Veljača, Una Zečević Šeparović, Anica Tomić, Jelena Kovačić Solarić, Nerma Mehadžić, Ana Pecotić, Mirsada Begović, Nora Krstulović i Karla Horvat-Crnogaj, najprije kao Facebook grupu, da bi 16. ožujka 2019. godine organizirale prosvjed na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Nakon prosvjeda je Inicijativa krenula prema Vladi i nadležnim institucijama s konkretnim zahtjevima za unapređenje zakonodavnog okvira i postojeće prakse kod postupanja u slučajevima obiteljskog nasilja, a s ciljem prevencije i adekvatne zaštite žrtava obiteljskog nasilja.

U okviru ispunjenja zahtjeva Inicijative osnovane su dvije radne skupine pri Ministarstvu pravosuđa: za izmjenu Kaznenog zakona i za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te radna skupina pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja u koje su imenovani i predstavnici Inicijative. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo je prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji je unaprijeđen kroz panel koji je organizirala inicijativa, a na kojem su sudjelovali resorni ministri i stručnjaci iz područja obiteljskog nasilja. Predsjednik Vlade RH dao je nalog županima šest županija za uspostavu skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, a pri pozivnom centru 112 održana je edukacija djelatnika sa svrhom adekvatnog i učinkovitog postupanja prema žrtvama obiteljskog nasilja, do uspostave nacionalne SOS linije.

Inicijativi #SPASIME kroz Facebook grupu pridružilo se gotovo 60 tisuća članova, a članice Inicijative su Jelena Veljača, Una Zečević Šeparović, Anica Tomić, Jelena Kovačić Solarić, Nerma Mehadžić i Ana Pecotić.

ČLANICE INICIJATIVE #SPASIME

Jelena Veljača

Jelena Veljača završila glumu je na Akademiji dramske umjetnosti i glumila u prvim hrvatskim sapunicama, od 2006. radi kao autorica i producentica televizijskih serija u regiji. Od 2008. godine piše kolumne u kojima obrađuje ženske teme među kojima je, nažalost, i obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje. 1. ožujka 2019. Nakon pročitanog teksta o još jednom slučaju propusta socijalne države, piše kolegicama Anici i Jeleni, producentici Nermi, prijateljicama Ani i Uni: „Trebam vas, moramo promijeniti Hrvatsku”. Dubokog je uvjerenja da se medijski kapital javnih osoba mora koristiti za osvještavanje socijalnih problema s kojima se naše društvo bori, a ne za vlastitu korist.

Una Zečević Šeparović

Una Zečević Šeparović majka je dviju djevojčica, supruga te odvjetnica i partnerica u Odvjetničkom društvu Zečević i dr. u Zagrebu.

U svom poslu često je u doticaju s problematikom koja se javlja prilikom poremećenih odnosa u obitelji te je upoznata sa „štekanjem“ na terenu. To se u kombinaciji s poznavanjem pravne tematike pokazalo korisnim doprinosom u stvaranju zahtjeva  upućenima vladajućima na prosvjedu koji je konačno stavio fokus javnosti na problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.

Inicijativi #SPASIME priključila se od samog početka, a njezin je motiv želja da svojim znanjem i mogućnostima pridonese stvaranju zajednice u kojoj je jasno određena zadaća svake institucije i svakog pojedinca u slučajevima obiteljskog nasilja, kao i potpunoj zaštiti svih preživjelih.

 Anica Tomić

Anica Tomić akademska je kazališna redateljica te diplomirana kroatistica i komparatistica, autorica i  aktivistica, a predaje na  Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Dobitnica je brojnih nacionalnih i međunarodnih nagrada za svoj kazališni rad. Do sada je režirala u ZKM-u, HNK-u Zagreb, HNK-u Rijeka, HNK Split, DK Gavelli, Teatru ITD,GKL Split i mnogim drugim.

U svojim se radovima često bavi temama nasilja, od međuvršnjačkog do rodno uvjetovanog. Koautorica je i redateljica kultne predstave o Luki Ritzu „Ovo bi mogla biti moja ulica”, koja je izuzetno puno napravila za prevenciju međuvršnjačkog nasilja. Česte su teme njezinih predstava PTSP, žrtve rata, žene koje su na bilo koji način ugrožene, kao i prava LGBTQ zajednice. U svojem radu surađuje s dramaturginjom Jelenom Kovačić Solarić. Osim predstava za odrasle zajedno su napravile niz autorskih predstava za djecu koje hrabro progovaraju o ostavljenoj djeci, djeci imigrantima ili djeci koja su drugačija od drugih.

U inicijativi #SPASIME aktivna je od prvog dana osnivanja – jedna je od glavnih organizatorica te i članica jezgre Inicijative. Kao najvažniji razlog ulaska ističe želju da se nešto konkretno učini za žene i djecu koje su žrtve nasilja i da im se osigura vidljivost i prostor koje zaslužuju. U braku je i majka je dvoje djece. Živi u Zagrebu.

Jelena Kovačić Solarić

Jelena Kovačić Solarić akademska je dramaturginja i diplomirana komparatistica i polonistica. Radi kao dramska spisateljica, dramaturginja i prevoditeljica s poljskog jezika. Od svibnja 2016. do svibnja 2018. godine bila je ravnateljica Hrvatske drame HNK Ivana pl Zajca, Rijeka. Kao dramaturginja surađivala je s mnogim kazalištima (ZKM, DK Gavella, HNK Zagreb, HNK Ivana pl Zajca Rijeka, HNK Split, Teatar ITD, DK Trešnja, Gradsko kazalište lutaka, Split i mnoga druga). U kazalištu redovito radi s redateljicom Anicom Tomić baveći se društveno-angažiranim temama, kako u kazalištu za odrasle, tako i u kazalištu za djecu i mlade, često propitujući različite oblike nasilja i neuralgične društvene probleme. Koautorica je i dramaturginja predstave „Ovo bi mogla biti moja ulica“ koja se bavi međuvršnjačkim nasiljem, a inspirirana je tragičnom smrću zagrebačkog maturanta Luke Ritza. Za svoj kazališni rad primila je niz nagrada. Inicijativi #SPASIME priključila se prije svega zato što smatra da je Hrvatska postala zemlja koja već godinama živi po prešutnom dogovoru da je nasilje prihvatljivo, a pri tom stigmatizira žrtve te da naše društvo treba učiti empatiji, građanskoj odgovornosti i životu u zajednici kako bi se dogodila promjena. Isto tako smatra da sustav zaštite žrtava obiteljskog nasilja nije dovoljno efikasan i djelotvoran, ne postavlja dobrobit žrtve kao svoj prioritet te ne radi dovoljno na prevenciji nasilja u obitelji.

Nerma Mehadžić

Nerma Mehadžić rođena je u Puli prvog petka trinaestog u 1989. godini. Odrastajući devedesetih uz kina i videoteke na odumiranju, a potom uz motovunski i zagrebački filmski festival, film joj se uvukao pod kožu te je jedino logično rješenje bilo da 2007. godine upiše Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom i nakon završenog BA smjera kazališne, filmske i TV produkcije radi na Zagreb Film Festivalu i u Propeler Filmu. a 2012. godine upisuje intenzivan master program audiovizualnog menadžmenta pri Media Business School u Rondi (Španjolska) koji uspješno završava zahvaljujući i DJ angažmanu u lokalnom španjolskom baru kojim plaća stanarinu. Godine 2013. pakira kofere i odlazi u London na praksu u Hanway Films. Tamo uči o prodaji filmova i upravljanju milijunskim budžetima. Nakon završene prakse, u duhu visoke britanske produkcije, počinje se zanimati za proizvodnju reklamnih spotova te se po povratku u Hrvatsku time počinje i baviti. Pored toga, njezina ljubav prema filmu nikad nije nestala i stoga je filmska produkcija i dalje važan dio njezinog posla. Trenutno je zaposlena kao producentica u produkcijskoj kući Švenk.

Inicijativi #SPASIME pridružila se bez previše razmišljanja potaknuta valom nasilja koji je okružuje. Ne vjeruje u heroje, već odgovorno ponašanje građanstva i vladajućih te smatra da su ljubav, rad i odgovornost jedino što nas sve zajedno kao društvo može #spasiti.

 Ana Pecotić

Ana Pecotić je diplomirana ekonomistica, marketinška stručnjakinja s bogatim iskustvom u razvoju i upravljanju nekima od naših najpoznatijih brandova. Radi kao regionalna direktorica marketinga u međunarodnoj kompaniji. Dok u profesionalnom životu komunicira s potrošačima, u Inicijativi #SPASIME komunicira izravno sa žrtvama nasilja te uz pomoć predanog tima volontera upravlja aktivnostima Inicijative na društvenim mrežama. Inicijativi #SPASIME priključila se ne samo zbog zabrinjavajuće tolerancije društva na obiteljsko nasilje, već prije svega revoltirana nedopustivim zlostavljanjem koje žrtve nasilja svakodnevno trpe od institucija države, upravo onih institucija koje su ih dužne zaštititi. Majka dvoje djece za koju želi izgraditi bolje društvo od ovog koje imamo danas.

ZAKLADA SOLIDARNA

SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost nastala je radi pružanja podrške pojedincima i građanskim inicijativama u stvaranju pravednog i solidarnog društva te je do sada sudjelovala u velikom broju humanitarnih i zagovaračkih akcija i kampanja kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Uz vodstvo Marine Škrabalo, inače poznate aktivistice i zagovaračice za ljudska prava te ostale članove uprave Zaklade potiče se svijest javnosti o važnosti filantropije, rješavanja socijalno osjetljivih pitanja, ali i utjecaja na promjene u postojećem sustavu i institucijama. Upravo zbog toga Zaklada je podržala Inicijativu #SPASIME koju je pratila i na prosvjedu održanom 16. ožujka 2019.

Nadalje, Zakladnu upravu čine:

  • Sanja Sarnavka, predsjednica Zakladne uprave, aktivistkinja i zagovaračica ženskih ljudskih prava,
  • Mirjana Matešić, zamjenica predsjednice Zakladne uprave, stručnjakinja za održivi razvoj i direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj,
  • Zlata Paštar, profesorica i voditeljica projekata u I. gimnaziji u Zagrebu,
  • Nebojša Taraba, producent, osnivač i suvlasnik producentske kuće Drugi plan,
  • Vanja Škorić, pravnica i stručnjakinja za pravo neprofitnih organizacije i prava na informacije koja trenutačno radi u Europskom centru za neprofitno pravo.

Ivan Blažević

Tajnik zaklade SOLIDARNA i prvi ambasador White Ribbon pokreta u Hrvatskoj. Također djeluje kao glavni producent javnih događaja SOLIDARNE, naročito humanitarnih događaja, među kojima je TOP LISTA REGIONALISTA održana 1. travnja 2019. u Kinu Europa gdje je sav prihod išao za stipendije djeci u Hrvatskoj kroz Fond Desa & Jerko Baković.

U međuvremenu je kao voditelj kampanje radio na nekoliko kampanja kao poput „Drugotna na sav glas“ i „Budimo dobri domaćini: pomozimo mladim kreativcima bez doma“.  Također je aktivno produkcijski sudjelovao u organizaciji preko 30 prosvjeda u Hrvatskoj uključujući prosvjed „Hrvatska može bolje“, „Za Satiru Spremni“ te akciju za žrtve u Ahmićima i sl. Nedavno mu je pripala čast producirati i biti kustos izložbe fotografija s mladima širom Hrvatske posvećenoj Eleanor Roosevelt, pokretačici stvaranja „Opće deklaracije o ljudskim pravima“ u povodu 70. obljetnice donošenja same deklaracije. Izložba se i dalje održava i putuje diljem Hrvatske, naročito po školama. Uz sve to Ivan je radio na humanitarnoj kampanji „Nisi sama – ideš s nama!“ u organizaciji s udrugom „Nismo same“ kojoj je cilj bio prikupiti sredstva za osiguranje besplatnog taksi prijevoza u gradu Zagrebu ženama oboljelih od malignih bolesti dok odlaze na kemoterapiju ili se s nje vraćaju. Osim što je veliki humanitarac, Ivan je otac jedne kćeri te je u mladosti živio kao izbjeglica na zapadu za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. U suradnju sa Inicijativom Spasime priključio se s uvjerenjem da u borbi protiv nasilja treba i mora biti više muškaraca koji će preuzeti odgovornost, pokazati solidarnost sa ženama i aktivno se zalagati za društvo bez nasilja.

STATISTIKA – PREGLED STANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Statistički podaci i prilike obiteljskog nasilja u Republici Hrvatskoj sustavno se prikazuju godišnjim izvješćima o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatskom saboru, utemeljenima na podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske. Zbog relevantnosti i aktualnosti podataka, brojnost i tendencije prekršajnih i kaznenih djela obiteljskog nasilja sažeti su u rasponu od 2016. do 2018. s naglaskom na to da broj prijavljenih osoba zbog prekršajnog djela nasilja u obitelji nije najrelevantniji podatak jer se često zbog nepovjerenja u rad institucija, policije, državnog odvjetništva i pravosuđa, kao i straha i inih drugih čimbenika, nasilje uopće ne prijavi.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom u porastu za 11 posto.

Sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 15 posto

Povećan broj kaznenih djela obiteljskog nasilja i nasilja među bliskim odnosima i pad broja prijavljenih osoba i procesuiranih slučajeva iz područja prekršajnog prava zapravo je proporcionalan rastu broja kaznenih predmeta u području obiteljskog nasilja. Naime, kaznenih je djela „Nasilje u obitelji“ 2016. ukupno počinjeno 330 na štetu 279 žena i 51 muškarca, a od strane 46 počinitelja i 3 počiniteljice. Kazneno djelo „Nasilje u obitelji“ 2017. ukupno je počinjeno 554 puta na štetu 464 žene i 90 muškaraca, a od strane 89 počinitelja i 4 počiniteljice. Kazneno djelo „Nasilje u obitelji“ 2018. ukupno je počinjeno 623 puta na štetu 535 žena i 100 muškaraca te je u usporedbi s 2015. i 2017. u porastu. Upravo je stoga zabrinjavajuć podatak da su, prema podacima MUP-a, od 2012. do 2017. u Hrvatskoj 90 žena ubili njihovi trenutačni ili bivši supruzi, partneri ili bliske osobe, što u konačnici čini 25-30 posto svih ubojstava.

Na jedno prijavljeno nasilje dolazi deset neprijavljenih slučajeva

Iako ni policija ni Ministarstvo pravosuđa ne evidentiraju podatke o broju (pravomoćno) osuđenih za obiteljsko nasilje razvrstane po spolu, već samo po broju prekršajno prijavljenih te oštećenih osoba, tj. žrtava, bez obzira na broj ukupno prijavljenih slučajeva koji se iz godine u godinu mijenja, spolna struktura počinitelja ostaje ista. Žene su većinske žrtve pa je stoga obiteljsko nasilje rodno uvjetovano te u pojedinim slučajevima teško prepoznatljivo. Javlja se u različitim pojavnim oblicima, u pravilu bez prisutnosti svjedoka, traje dulje vrijeme, a žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad nisu sklone njegovom prijavljivanju. Stoga se u posljednjih deset godina broj zatraženih intervencija policije za prekršajna djela obiteljskog nasilja gotovo upola smanjio. Smanjenje broja prijavljenih osoba ne daje cjelovitu sliku problema jer se zapravo povećava broj neprijavljenih slučajeva, odnosno žrtava koje trpe nasilje, dok istovremeno, uključujući i najteža kaznena djela ubojstva, slučajevi kaznene prirode nasilja prema ženama i u obitelji rastu.

 PRIJEDLOZI ZA PROMJENU POSTOJEĆE ZAKONSKE REGULATIVE

Inicijativa #SPASIME je pokrenula i pitanje izmjena postojećih zakona. U tu svrhu kreirane su dvije radne skupine pri Ministarstvu pravosuđa; za izmjenu Kaznenog zakona i za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Inicijativa je predložila tri osobe za članove radnih skupina; Sanju Bezbradicu Jelavić, odvjetnicu (i suradnicu Autonomne ženske kuće Zagreb), Anamariu Drožđan-Kranjčec, pravnu savjetnicu iz Ženske sobe i Unu Zečević Šeparović kao predstavnicu Inicijative koje su i imenovane u radne skupine.

Prvi zajednički sastanak radnih skupina održan je 27. travnja na kojem su se predstavili članovi i komunicirali ciljevi koji se žele postići te su održana još dva sastanka u svibnju.

Prijedlozi Inicijative za uvođenje nulte stope tolerancije za nasilje u obitelji su sljedeći:

  1. Zakonodavne izmjene i izmjene provedbene prakse

– Tjelesno nasilje i spolno uznemiravanje uvijek kvalificirati kao kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ-a, a ne kao prekršaj. U tu svrhu izmijeniti definiciju kaznenog djela nasilja u obitelji,

– Obavezna uputa sudovima o zaštiti dostojanstva i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji kao strane u postupku sukladno čl. 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Poglavlju VI. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

– Obavezna primjena zaštitnih mjera iz čl. 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tako da će se, sukladno čl. 52. Konvencije, prednost uvijek dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku,

– Povećanje zakonskog minimuma kazni za kazneno djelo nasilja u obitelji kao i kvalificirane oblike ostalih kaznenih djela iz Kaznenog zakona (počinjenih prema članu obitelji ili bliskoj osobi) te povećanje kazni za prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

  1. Edukacija i prevencija

Poduzimanje sljedećih mjera i aktivnosti, propisanih Konvencijom te utvrđenih Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, a za koje su u državnom proračunu za 2019. godinu osigurana sredstva:

– Kontinuirana međuresorna suradnja na prevenciji, sankcioniranju te javnom osuđivanju obiteljskog nasilja, sukladno već potpisanom Sporazumu o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama: Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrazovanja i znanosti,

– Organizacija sveobuhvatne državne edukacijske kampanje nulta tolerancija na nasilje, s naglaskom na obavezu svakog pojedinca da spriječi i prijavi nasilje u obitelji.

– Organizacija obaveznih stručnih i periodičnih edukacija i senzibilizacija svih službenika i djelatnika koji u svome radu dolaze u doticaj s djecom i žrtvama nasilja o postupanju u takvim slučajevima, ranom prepoznavanju znakova nasilja,

– Koordinacija između Državnog odvjetništva, policije i centra za socijalnu skrb – mjesečni sastanci s temom prijava za obiteljsko nasilje i transparentno izvješćivanje o statističkim pokazateljima incidencije obiteljskog nasilja,

– U obrazovni sustav obavezno I neodložno uvrstiti edukaciju o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju.

U radnu skupinu pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja na prijedlog Inicijative je ušla Nataša BIjelić (CESI) te se na prijedlog Inicijative razmatra eksperimentalno uvođenje u škole projekta Forum – kazalište za školu za život, u sklopu Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama kojeg provodi MZO. Predloženi projekt može učinkovito pridonijeti sustavnim nastojanjima na prevenciji nasilja i izgradnji kulture tolerancije i poštivanja različitosti u hrvatskim školama. Inicijativa naime inzistira na prevenciji i edukaciji od najranije dobi.

  1. Osnaživanje institucija sustava

– Uspostava obiteljskih sudova pri općinskim sudovima,

– Uspostava neovisnog tijela koje ima ovlasti po prijavama građanki i građana vršiti  nadzor nad radom institucija uključenih u pojedinačni slučaj,

– Izvaninstitucionalna podrška skloništima i savjetovalištima koje treba razumjeti kao integralni dio sustava zaštite žrtava, financijski ih podržati te uključivati u multisektorske timove u pojedinim slučajevima nasilja,

– Uvođenje zasebne, 24 sata dnevno i 7 dana tjedno dostupne telefonske i internetske službe za podršku žrtvama nasilja.

U predstojećem razdoblju sastanci bi se trebali nastaviti održavati u svrhu izrade nacrta prijedloga zakona.

Također, Inicijativa je uz podršku zaklade SOLIDARNA osnovala Fond #SPASIME koji je humanitarnog karaktera i osnovan u svrhu pružanja hitne ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći žrtvama nasilja.

KAKO PRIJAVITI NASILJE?

U hitnim slučajevima žrtve, ali i ostale osobe koje primijete nasilje u svojoj okolini dužne su isto prijaviti policiji.

Žrtve obiteljskog nasilja pomoć mogu potražiti i:

Autonomna ženska kuća Zagreb 0800 55 44

B.a.B.e. 0800 200 144

SOS Karlovac  047 600 392

SOS Krapinsko-zagorske županije 049 639 281

SOS Pakrac  034 411 780

SOS Poreč  052 452 746

SOS Rijeka  051 211 888

SOS Sisak  044 888 888

SOS Slavonski Brod  035 449 180

SOS Split  021 537 272 (Udruga Domine)

SOS Vukovar 032 414-910

SOS Zadar 023 332 059

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006

SOS telefon za žrtve trgovanja ljudima 0800 77 99

Hrabri telefon za djecu 116 111

Hrabri telefon za roditelje 0800 0800

Plavi telefon 01 4833 888

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova 01 4848 100

Centar za žrtve seksualnog nasilja 01 6119 444

SOS Ženska pomoć sada 0-24 0800 655 222 (za žene i djecu)

OBJAVA ZA MEDIJE

Statistika pokazuje da u Hrvatskoj svjedočimo rastu obiteljskog nasilja

Inicijativa #SPASIME i Zaklada SOLIDARNA osnivaju Fond #SPASIME za pružanje hitne pomoći žrtvama nasilja

Kreće velika kampanja prikupljanja sredstava za ekonomsku, pravnu, psihološku, liječničku i stambenu pomoć žrtvama

ZAGREB, 2. lipnja 2019. – Inicijativa #SPASIME i Zaklada za ljudska prava i solidarnost – SOLIDARNA osnovale su Fond #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja. Temeljna svrha Fonda #SPASIME je pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći.

Pokrenuta nacionalna kampanja prikupljanja sredstava

Statistike pokazuju da svjedočimo rastućem valu obiteljskog i partnerskog nasilja. Naime, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2018. godini prijavljeno 10.272 osoba, što je za 10,7 posto manje nego u 2017. godini. Ipak, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom u porastu za 11 posto u odnosu na godinu prije.

„Bitno je da žrtve budu hitno zbrinute, što financijski, pravno, liječnički, da im se pruži razgovor sa stručnjakom ili osigura siguran smještaj daleko od lica nasilnika. Zato pozivam sve građane da sudjeluju u akciji i da pozivom na broj 060 9003 doniraju svoj prilog u svrhu podrške žrtvama. Svaka pomoć im je dobrodošla“, izjavila je Jelena Veljača, koja je u ožujku ove godine pokrenula inicijativu #SPASIME. „Svatko ima pravo na siguran život, a svi imamo pravo na društvo bez nasilja“, dodala je Veljača.

Fond će, između ostalog, pružati stambenu, pravnu i zdravstvenu pomoć žrtvama nasilja

Fond će prikupljene donacije koristiti za hitnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Žrtve tako imaju pravo na pravnu i zdravstvenu pomoć, ali i plaćanje psihoterapijskih troškova, troškova stanovanja, troškova za osnovne potrebe, troškova dodatnog obrazovanja radi uključivanja u sustav rada, troškova telefonskih poziva i prijevoza za pristup savjetovanju, doplatka za kupnju osobnih stvari koje ne pruža sklonište, troškova popravaka štete na stvarima nužnim za život nastalima u slučajevima nasilja, troškova rekonstruktivne kirurgije, pomoći u kući te troškova sprovoda ubijene žrtve.

Uz ove novonastale troškove koje pokriva Fond, tu su i hitni troškovi: jednokratni trošak za preseljenje unutar Hrvatske ako žrtva mora napustiti svoju zajednicu kako bi izbjegla prijetnju nasiljem te troškovi boravka u hotelu ili motelu na maksimalno 7 dana ako su skloništa puna ili nisu dostupna.

Fondom upravlja Zakladno vijeće Fonda, a odluke o dodjeli sredstava iz Fonda donosi Zakladna uprava na osnovi prijedloga Zakladnog vijeća. Zakladna uprava može odbiti prijedlog Zakladnog vijeća u slučaju da prijedlog nije u skladu s Pravilnikom o dodjeli financijskih potpora Fonda #SPASIME. Uz članove Zakladnog vijeća Fonda koji čine aktivistkinja Sanja Sarnavka, producentica Nerma Mehadžić, prof. dr. sc. Dean Ajduković, psihoterapeutkinja Biserka Tomljenović i doc. dr. sc. Antonija Petričušić., tajnik zaklade SOLIDARNA.

„Osjećam dužnost aktivirati se po pitanju nasilja u Hrvatskoj jer je stanje alarmantno. Mi građani ne smijemo zatvarati oči, šutjeti i na bilo koji način tolerirati nasilje u našem društvu. Od institucija tražimo i očekujemo da rade svoj posao brže i bolje, da budu učinkovite u zaštiti osoba koje su preživjele nasilje i prevenciji nasilja u društvu. Mi kao pojedinci kroz Fond #SPASIME možemo pomoći osobama koje trebaju konkretnu pomoć sada“, rekao je Ivan Blažević.

Pomoć se odobrava u roku od 15 dana, u hitnim situacijama u 24 sata

Uvjet  za dodjelu financijske pomoći Fonda je kontaktiranje Zaklade SOLIDARNA i prijava nasilja policiji ili Centru za socijalnu skrb, odnosno spremnost da se nasilje prijavi nadležnim institucijama. Kako ne bi došlo do zloupotrebe situacije, prijava mora ispuniti određene uvjete. Neki su od uvjeta da se Zakladi obrati žrtva ili roditelj/skrbnik ako je dijete žrtva, da osoba nema drugih izvora financijske i stručne podrške da napusti nasilnu obiteljsku situaciju ili ne ispunjava uvjete za druge socijalne pogodnosti javnih tijela Republike Hrvatske te da joj nije dostupna adekvatna pomoć i zaštita u potrebnom roku putem službenog sustava.

„Pitanje obiteljskog nasilja generalni je problem u cijeloj državi, a pritom je u zabrinjavajućem porastu. Želimo da se sustavno radi na poboljšanju provedbe zakona, a ujedno i rada nadležnih institucija i resornih ministarstava. Sretni smo što u ovom trenutku možemo utjecati na javno mnijenje i uspostavom Fonda brzo reagirati na najhitnije slučajeve obiteljskog nasilja. Pritom tim činom ne želimo preuzeti odgovornost vladajućih i lišiti ih provedbe financijskih planova, već ukazati na ozbiljnost problema“, rekla je Nerma Mehadžić, predstavnica Inicijative #SPASIME.

Osim u iznimnim slučajevima, maksimalna financijska podrška koja se može odobriti osobama koje su preživjele nasilje iznosi 15.000,00 Kuna.

Odluku o financiranju redovnih troškova Zakladno vijeće fonda odobrava u roku od 15 dana od podnošenja molbe za financiranje, a za pomoć u financiranju hitnih troškova Zakladno vijeće Fonda donosi u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva.

Donirati je moguće pozivom, uplatom na račun ili online

Građani već od početka lipnja mogu pomoći pozivom na broj telefona 060 9003, a omogućene su i izravne uplate na račun Hrvatske poštanske banke HR8023900011500151640 i donacije putem stranice Indiegogo (https://igg.me/at/fond-spasime). Uplate na žiro-račun Hrvatske poštanske banke glase na: SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Trga kralja P. Krešimira IV br. 2, 10000 Zagreb, OIB: 77689629939 s opisom plaćanja: Za Fond SPASIME. Za uplate iz inozemstva SWIFT je HPBZHR2X. Akcija prikupljanja sredstava trajat će do kraja srpnja 2019.

„Prevencija nasilja odgovornost je svih nas jer se nasilje mora prijavljivati. Nažalost, žrtve što od straha, što od nepovjerenja u sustav često ne zovu i ne prijavljuju nasilje. Institucije i mi kao cjelovito društvo moramo stati iza njih, moraju osjetiti našu podršku. Stoga smo pokrenuli Fond #SPASIME kojem je cilj sva prikupljena financijska sredstva putem donacija preusmjeriti na izravnu pomoć žrtvama“, izjavila je odvjetnica Una Zečević Šeparović, predstavnica Inicijative #SPASIME.

Na jedno prijavljeno nasilje dolazi deset neprijavljenih slučajeva

Nasiljem su pogođene sve skupine. Zabrinjavajuće je da sudovi usvajaju svega 15 posto od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže. Kao ni žrtve obiteljskog nasilja, ni žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu i zbog toga je potrebna hitna pomoć svim žrtvama. U posljednjih deset godina broj zatraženih policijskih intervencija za prekršajna djela obiteljskog nasilja naizgled se smanjio. Iz Izvješća pravobraniteljice kao razlog tomu navodi se blaga prekršajna politika koja se gotovo isključivo temelji na novčanim i uvjetnim kaznama zatvora. To u konačnici odvraća žrtve nasilja od podnošenja prijava jer nakon što je nasilnik novčano kažnjen, vrlo je brzo i pušten kući.

Zbog toga smanjenje broja prijavljenih osoba ne daje cjelovitu sliku ovog problema jer se zapravo povećava broj neprijavljenih slučajeva, odnosno žrtava koje trpe nasilje, dok istovremeno rastu slučajevi kaznene prirode nasilja prema ženama i u obitelji. Prema nekim procjenama na jedno prijavljeno nasilje dolazi deset neprijavljenih slučajeva. Važno je naglasiti da je u slučajevima obiteljskog nasilja žrtva vrlo rijetko izložena samo jednom obliku nasilja, kroz jedan izoliran incident, već se vrlo često radi o stjecaju više oblika nasilja kroz kontinuirano vremensko razdoblje.

Inicijativa #SPASIME

#SPASIME je građanska inicijativa nastala s ciljem borbe protiv rastućeg vala obiteljskog nasilja. Pokrenuta je kao Facebook grupa, zatim je 16. ožujka 2019. godine organiziran prosvjed na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Nakon prosvjeda je Inicijativa krenula prema Vladi i nadležnim institucijama s konkretnim zahtjevima za unapređenje zakonodavnog okvira i postojeće prakse kod postupanja u slučajevima obiteljskog nasilja, a s ciljem prevencije i adekvatne zaštite žrtava obiteljskog nasilja.

U okviru ispunjenja zahtjeva Inicijative osnovane su dvije radne skupine pri Ministarstvu pravosuđa: za izmjenu Kaznenog zakona i za izmjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te radna skupina pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja u koje su imenovani i predstavnici Inicijative. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo je prijedlog novog Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji je unaprijeđen kroz panel koji je organizirala inicijativa, a na kojem su sudjelovali resorni ministri i stručnjaci iz područja obiteljskog nasilja. Predsjednik Vlade RH dao je nalog županima šest županija za uspostavu skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, a pri pozivnom centru 112 održana je edukacija djelatnika sa svrhom adekvatnog i učinkovitog postupanja prema žrtvama obiteljskog nasilja, do uspostave nacionalne SOS linije.

Inicijativi #SPASIME kroz Facebook grupu pridružilo se gotovo 60 tisuća članova, a članice Inicijative su Jelena Veljača, Una Zečević Šeparović, Anica Tomić, Jelena Kovačić Solarić, Nerma Mehadžić i Ana Pecotić.

Zaklada SOLIDARNA

SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost nastala je radi pružanja podrške pojedincima i građanskim inicijativama u stvaranju pravednog i solidarnog društva te je do sada sudjelovala u velikom broju humanitarnih i zagovaračkih akcija i kampanja kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. Uz vodstvo Marine Škrabalo, inače poznate aktivistice i zagovornice za ljudska prava te ostale članove uprave Zaklade potiče se svijest javnosti o važnosti filantropije, rješavanja socijalno osjetljivih pitanja, ali i utjecaja na promjene u postojećem sustavu i institucijama. Upravo zbog toga Zaklada je podržala inicijativu #SPASIME koju je pratila i na prosvjedu.

Media Val Agencija za komunikacijski menadžment

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here