240 tisuća kuna za Muzej Like Gospić

0

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nastavilo je dobru suradnju sa gradom Gospićem, te dodijelilo 240 tisuća kuna Muzeju Like Gospić.

Između ostalog, treba istaknuti da je najveći dio sredstva namijenjen za arheološko istraživanje.  U razgovoru sa prof. Vesnom Bunčić, ravnateljicom Muzeja Like Gospić koja je naglasila da na području arheološkog istraživanja koju vodi dr. sc. Tatjana Kolak, arheološko istraživanje već ove godine započinje na slijedećim lokalitetima:

Ribnik – stari Grad -“Područje Like na kojem se nalazi Ribnik spominje se u starim zapisima još u X stoljeću kao sastavni dio tadašnje hrvatske države kojom je upravljao ban. Prvi zapisani podaci o Ribniku vode nas u srce gornje Like, kraja što je posjedovno pripadao plemenu Mogorovića. Njihovi su posjedi zauzimali pretežno zapadni i srednji dio tog zemljišta, a u blizini Ribnika nalazili su se Petričevici, Vrhovine, Tugomerići, Bukovo, Ždralići, Telićani i Dugošani.

Središte tog mjesta pokazuje crkvina stare župne crkve, izgrađena pored vode na sjevernoj strani ispred otočića koji je bio Likom i njezinim rukavcem odasvud opkoljen. Na otočiću iza crkve Mogorovići su sagradili utvrđenje koje je bilo jako i po samom svom položaju. Spominju ga već 1439. zovući ga “grad na Gornjoj Lici”. Još 1499. Ribnik zovu selom, a bratstvo Mogorovića, koje je živjelo u tom selu, zvalo se Ribničani.

Smiljan – Crikvina – Arheološki odjel Muzeja Like Gospić pokrenuo je projekt Sustavnog arheološkog istraživanja srednjovjekovnih sakralnih lokaliteta na području sela Smiljan.
Ovo područje je već poznato na arheološkoj karti – s početka i na kraju 20.st. istraživane su dvije japodske nekropole podno istovremenog gradinskog naselja na Miljači, pojedinačni antički i srednjovjekovni nalazi, no najzanimljviji su ulomci ranoromaničkog pletera koji se danas čuvaju u Muzeju Like Gospić. Pronađeni su prilikom obnavljanja grobljanske kapele Bezgrešnog začeća BDM 1980. Dva ulomka su u sekundarnoj funkciji bili uzidani kao doprozornik južnog zida. Ulomci su rađeni u kamenu vapnencu, a troprute trake čine preplet kome je motiv, preko čvorova spojena kružnica, kroz koju prolaze i unutar kojih se presijecaju po dvije paralelne iskošene ravne trake. Pripadaju istoj cjelini – pregradi, gredi ili sl., a svojim stilskim obilježjem datiraju u konac 9. i 10. stoljeće.

Udbina – Gradina – Na samom sjevernom rubu brda na kojem je izgrađeno današnje naselje Udbina, na povišenom, lako branjivom položaju s iznimnom pozicijom kontrolne točke Krbavskog polja, nalazi se arheološki lokalitet Gradina (kota 849).
Spominje se prvi put u srednjovjekovnim ispravama kao naziv distrikta ili zemljišnog kotara (1364.) a potom i kao naselje i utvrda. Vjerojatno je građena pred nadolazećom turskom opasnošću, napuštanjem ranijeg naselja Krbave i prijenosom biskupske stolice u Modruš. Kontinuitet života i važnosti Udbine, osobito u vojno-strateškom smislu traje tijekom osmanlijske dominacije, kao i u vrijeme Vojne krajine. Od 19. st. lokalitet je napušten i podložan devastaciji te je od Starog grada ostao očuvan samo donji dio kružne kule i ostaci zida u visini 2 metra uz sjeverni ulaz prema njoj. Dosadašnjim istraživanjem koje Muzej Like Gospić, u suradnji s Arheološkim muzejem u Zadru, provodi od 2008. pažnja je posvećena iskopavanju vršne zone s kružnom kulom promjera 7 m (vanjski plašt 11 m). Ispod temeljne stope ove kule evidentirani su na zapadnoj i sjevernoj strani temelji starije kružne kule s unutrašnjom prostorijom s dobro uglačanom žbukanom podnicom. Gabariti obiju kula gotovo su identični.

Ostale iskopne površine otvorene su na sjevernoj padini uz očuvani ulaz i sjeverni perimetralni zid. Uz unutrašnje lice zida pronađeni su ostaci  gorenih greda i željeznih velikih klinova, što upućuje na konstrukciju drvenog ophoda i (ili) prostor za stražara. Uz prag se u živcu kamenu uklesalo, tek neznatno nadozidalo, manje ognjište. Kako bi se ublažila strma padina između kule i ulaza, otkriveni su ostaci nivelacije terena nabijanjem šljunka i podzidavanjem u suho, plitkim, širokim stepenicma. Pokretni arheološki materijal je raznolik, od brojnih građevinskih kovinskih alatki, klinova i spojnica, oružja i vojničke opreme (puščane cijevi, olovna tanad, mužari, kamene topovske kugle, ostruge i sl.) do keramičkih, staklenih ili brončanih posuda koja svjedoče i o civilnom životu utvrđenja od 15. do 17. stoljeća.

Gs Press / Nikola Mraović

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here