U ponoć počinje izborna šutnja, za kršenje propisane visoke kazne

0

OD PONOĆI je na snazi izborna šutnja, koja traje sve do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati.

U drugom krugu birači će izabrati 14 župana, gradonačelnika Zagreba, koji ima status županije, 56 gradonačelnika i 87 općinskih načelnika.

Drugi krug održava se u ukupno 432 grada i općine, na gotovo 5500 biračkih mjesta. Pravo birati ima tri milijuna 231 tisuću birača, a tiskano je 4,1 milijun glasačkih listića.

Povrede izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima te Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, čiji su kontakt-podaci objavljeni na webu DIP-a.

Zakonom propisane novčane kazne

Za kršenje izborne šutnje propisane su ozbiljne novčane kazne, kreću se od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni s od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Zakon o lokalnim izborima tu je posve jasan. U članku 35 piše da “izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”.

Prekršajno kažnjavanje kršenja izborne šutnje regulira se u članku 134.

“Za prekršaj povrede izborne šutnje kazniti novčanom kaznom: – od 3.000,00 kuna fizičku osobu, – od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kandidata na izborima, – od 100.000,00 do 500.000,00 kuna pravnu osobu, – od 10.000,00 do 30.000,00 kuna odgovornu osobu u pravnoj osobi”, navodi se.

Zabranjeno slanje SMS-ova glasačima

DIP poziva sudionike lokalnih izbora te druge fizičke i pravne osobe da se za vrijeme izborne šutnje suzdrže od iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također ih poziva da birače ne nagovaraju da glasaju za pojedine izborne sudionike, bilo telefonski, SMS-om ili elektroničkom poštom.

DIP poziva izborne sudionike da se suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, videa, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

Ipak, neki vizualni promidžbeni materijali i dalje ostaju u javnom prostoru, poput jumbo plakata, ali oni su postavljeni prije početka izborne šutnje te je prekomplicirano skidati ih sve u petak u ponoć.

Različita pravila za parlamentarne izbore

Zanimljivo je da se parlamentarni izbori u Hrvatskoj provode po Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, u kojemu se izborna šutnja uopće ne spominje. Naime, i na parlamentarnim izborima je izborna šutnja propisana, ali za njeno kršenje nema novčanih kazni, za razliku od lokalnih izbora.

Da za parlamentarne izbore vrijede bizarno različita pravila, podsjećaju i pravila za izbore za Europski parlament, na kojima se kršenje izborne šutnje također novčano kažnjava: za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana je kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u stranci od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Dakle, u Hrvatskoj za različite izbore vrijede različita pravila u vezi s izbornom šutnjom, što bi trebalo srediti.

Gs Press / index.hr