U Kosinju prosvjed zbog gradnje hidroelektrane i molitva nad preoranim grobovima

0

Mještani malog ličkog sela Kosinj u subotu su zapalili svijeće i pomolili se za mrtve na nedavno prekopanom groblju te održali prosvjed s kojeg su pozvali vlast i HEP da ne uništavaju njihove domove nego da im pomognu da prostor Kosinja učine prikladnim za život.

Polovicu poveće livade sa starim grobljem, okružene šumom, nedavno je prekopalo općinsko komunalno poduzeće iz Perušića, u sklopu pripreme za izgradnju druge hidroelektrane na rijeci Lici, HES Kosinj, čiji je upravni postupak završen i investitor HEP je dobio sve potrebne dozvole za gradnju.

„Pomolimo se za duše svih onih koji ovdje počivaju i koji su ovdje počivali, bez obzira na to gdje su im preneseni ostaci. Kosinj je na njima izgrađen“, pozvao je okupljene župnik Kosinja Pero Jurčević.

„Nećemo dati da s potapaju naši mrtvi i vjekovna ognjišta“

Otvarajući prosvjedni skup, predstavnik domaćina Dragan Prša je kazao da se Kosinj 50 godina sustavno zapušta i zanemaruje, a sad je namjera da se posve unište sela, povijesni spomenici, mjesto prve hrvatske tiskare, groblja, crkve i sve ostalo, iako po njemu postoje druge isplative varijante proizvodnje energije.

Odustanite od potapanja, uklonite bagere i ostavite kosti pokojnika, sačuvajte teritorij Hrvatske za buduće generacije, pozvao je Prša.

Dr. Esad Mujkanović izrazio je podršku Kosinjanima u ime žitelja Gacke doline, a Milan Franić u ime Hvidre Gospić i kazao da su Kosinjani dali dvije satnije u Domovinskom ratu iz kojih je petoro vojnika poginulo.

 

 

Nećemo dati da s potapaju naši mrtvi i vjekovna ognjišta, kazao je.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Stipe Kutleša ocijenio je da se, na dan kad se posjećuju grobovi, Kosinjani suočavaju s vandalizmom preoranih grobova, što, kazao je, Hrvati ne pamte u povijesti svoje države. On je okupljenima poručio da nisu sami i pozvao vlast da se novac namijenjen za potapanje Kosinjske doline dade za njezinu revitalizaciju.

Tomislav Čolakić izrazio je podršku udruge Eko-Zagreb i kazao da ekologija ne podržava teror nad ljudima, a ekološki aktivist fizikalni kemičar Stanko Uršić ocijenio da je „suluda i zločinačka politika koja u 21. stoljeću ima namjeru raseliti stoljetno mjesto“.

On je pozvao na „strogu reviziju projekta“.

Zaokret – podrška Crkve

Potapanje Kosinja i Mlakve dio je druge faza hidroenergetskog sustava Senj, koji se sastoji od gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupne snage 412 MW.

Na području Kosinja probija se nova cesta koja će omogućiti pristup uzvodnoj HE Sklope jer će akumulacija potopiti postojeću cesta od Kosinjskog mosta do elektrane. Također, u Perušiću je počela gradnja stambene zgrade s 28 stanova za stanovnike koji će zbog potapanja ostati bez nekretnina.

No, točka zaokreta u odnosu prema projektu HES Kosinj dogodila se na redovitom jesenskom susretu svećenika Gospićko-senjske biskupije, 11. listopada ove godine, na kojem je župnik iz Kosinja Pero Jurčević iznio „svoju tjeskobu zbog patnje ljudi Gornjeg Kosinja od kojih se traži da napuste svoja ognjišta da bi se to selo, iznimno bogate povijesti i kulture, potopilo za potrebe proizvodnje električne energije.“

U izjavi svećenika koji su podržali stanovništvo ističe se da je župnik predočio oko 450 potpisa ljudi Kosinja koji se protive tom projektu potapanja sela i prisili da oni napuste svoju rodnu grudu, što je ogromna većina stanovnika.

U izjavi se podsjeća se bi potapanjem bili uništeni i mnogi kulturni spomenici, među kojima je i crkva iz 1692. godine.

Čudno je da se Ministarstvo kulture ne protivi ovom projektu uništavanja vrijednih spomenika kulture, a često pravi probleme kada se bez njihova odobrenja rade mali zahvati na nekim spomenicima daleko manje vrijednosti nego što su ovi. Nameće se zaključak kako je, kada su u pitanju projekti velike zarade, dopušteno gaziti sve vrijednosti, kaže se u izjavi i zaključuje:

Mi svećenici Gospićko-senjske biskupije pozivamo odgovorne da još jednom premisle i preispitaju navedeni projekt, saslušaju ljude tog kraja, uspostave s njima bolji dijalog, te izbjegavaju nasilna djelovanja kao što su bila ona o prekapanju staroga groblja što je jako uznemirilo žitelje sela.

WWF Adria: Studija utjecaja na okoliš je manjkava

U srpnju su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HEP potpisali sporazum prema kojem projekt HES Kosinj, vrijedan je 1,54 milijarde kuna, dobiva status strateške investicije.

HES Kosinj obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera Kosinj s branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, injekcijske zavjese te hidroelektrane Kosinj s pratećim objektima, rekonstrukciju postojeće HE Sklope, izgradnju zamjenskih cesta te spoja na elektroprijenosnu mrežu preko 110 kilovolta (kV) rasklopnog postrojenja i dalekovoda 2 puta 110 kV te spoja na elektrodistribucijsku mrežu 10 (20) kV.

Zelena akcija je u kolovozu podnijela tužbu Upravnom sudu u Rijeci radi poništenja Odluke o proglašenju projekta strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Vlada je odlučila projekt, koji se bezuspješno pokušava realizirati gotovo 50 godina, proglasiti strateškom investicijom. Projekt je upitne isplativosti, a imat će dalekosežne posljedice na okoliš, prirodu i prije svega, stanovništvo Kosinjske doline i njegove okolice. Možda je čak na granici tragikomedije, što je u vrijeme kad svjedočimo teškim posljedicama rada HE Lešće na Dobri, Vladi toliko lako ovaj, vrlo sličan projekt, proglasiti, ni više ni manje, nego državnim prioritetom, izvijestili su iz Zelene akcije.

Prethodno su, tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš, WWF Adria i Zelena akcija apelirali na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ocijeni projekt neprihvatljivim za okoliš.

“WWF je jako zabrinut zbog loše kvalitete studije utjecaja na okoliš, ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena”, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Jedna studija u časopisu Inženjerstvo okoliša o geo-ekološkom vrednovanju studije utjecaju na okoliš HES Kosinj upozorila je na nedostatak istraživanja te da će se na području akumulacije potpuno izgubiti dio georaznolikosti i promatrane intrinzične vrijednosti prostora.

Unatoč tome što u stručnim krugovima vlada poslovično uvjerenje da su studije utjecaja na okoliš falsifikati koji se rade po narudžbi investitora, jedino je HE Ombla „pala“ zbog studije utjecaja, koju je zbog kredita EBRD-a, radio strani konzultant.

Mediji su posljednjih godina više puta izvješćivali o poplavama u Kosinjskoj dolini, prikazujući ih kao prirodne katastrofe, iako se radi o normalnim pojavama u kršu.

Gradonačelnik Gospića Karlo Starčević je 2018. optužio HEP za namjerno potapanje sela kako bi se mještani iselili.

“Konačno je vrijeme da narodu kažemo istinu. Nije Kosinj poplavljen radi velike vode, nego isključivo radi sprege mafije i lopovluka. Već 70 godina se maltretira i vrši represija građana Kosinja da bi ih se iselilo”. On je tada s Radio Otočca poručio Kosinjanima: “Nemojte se iseliti po cijenu života i smrti jer plavljenje Kosinja je isključivo lopovluk i tome moramo stati na kraj”.

Tomislav Delač (1978.) i Zvonimir Živko (1948.) rekli su u subotu novinaru Hine da je potapanje sela u poplavi prije desetak godina bilo prilično sumnjivo, jer su, kažu, bili očevici da HEP nije iskoristio mogućnost da evakuira vode u jezero Švica nizvodno na Gacki, nego je iz nekog razloga držao vodu na području sela.

„Gdje je nestao čovjek?“

Iskopavanje grobova čiji bi prostor, zajedno sa selima Gornji Kosinj i Mlakva trebao biti potopljen, užasnuo je stanovnike Kosinja, na što je župnik Jurčević zatražio i sudski dobio zaustavljanje radova.

To je strašan, barbarski prizor, kazao je on i dodao da je trenutno na snazi druga sudska obustava radova.

Nad mojom kućom bi bilo deseta metara vode. Hoće s nama k’o s Indijancima, ali mi to nećemo dozvoliti, kazao je Zvonko Prša (1955.), jedan od 65 mještana Kosinja koji stalno ondje žive.

Tomo Žagar (1956.) kaže da su ostavljeni sami, da ne postoji nikakva vizija razvoja, te da od 70-tak zaposlenih na području općine, većina njih radi u administraciji i poneki u kafićima.

Župnik Pero Jurčević je zahvalio svim sudionicima i vjernicima na skupu te se pozvao na stih Gorana Barea „gdje je nestao čovjek“. Koliko mi danas vrijedimo? Gdje su ta ljudska prava?, Imamo li mi prava tražiti naša ljudska prava?, zapitao je Jurčević.

U Kosinju se pitaju hoće li ih, nakon što su ih ostavile sve vlasti, moći spasiti mrtvi.

Gs Press / jutarnji.hr / TV Loki