Cijene proizvođača nastavile su ubrzan rast i u ožujku: u odnosu na razinu prije mjesec dana, rasle su 3,4 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na ožujak 2021., povećane su 19,5 posto. Kako pokazuju podaci DZS-a, neznatno su usporile u odnosu na rekordnu veljaču kada su ukupne proizvođačke cijene rasle 21,3 posto.
No, kada se gledaju samo cijene u industriji na domaćem tržištu, rast je dosegao 24,7 posto. Glavni generator snažnog godišnjeg rasta proizvođačkih cijena, kaže analitičarka RBA Elizabeta Sabolek Resanović, i dalje je izražen rast cijena energije koje su u ožujku bile za 76,4 posto više nego u istom mjesecu lani. Ako se isključe cijene energije, proizvođačke su cijene u godinu dana porasle 6,9 posto. Rat u Ukrajini, očito je, samo je pojačao snažan pritisak na cijene koji traje već godinu dana, nakon oporavka koji je uslijedio nakon pandemije i poremećaja u globalnim opskrbnim lancima.
Energenti u travnju
U nastavku godine, uslijed brojnih neizvjesnosti povezanih s geopolitičkom situacijom, kaže Sabolek Resanović, mogu se očekivati dodatni pritisci na cijene energije i hrane, kao i poremećaji u opskrbnim lancima.
Kako su poskupljenja kod proizvođača važan indikator cijena u maloprodaji, sasvim je izvjesno da će inflacija zadržati visoku razinu i u ožujku, nakon što je u veljači dosegnula 6,3 posto. Službeni podaci o maloprodajnim cijenama u ožujku bit će objavljeni za tjedan dana.
Početkom ovog mjeseca počela je i primjena Vladina paketa mjera za ublažavanje udara rasta cijena, vrijednog ukupno 4,8 milijardi kuna. Od tog iznosa 2,1 milijarda kuna otpada na snižavanje stopa PDV-a, ponajprije na isporuku energenata i hranu. Prvi dojmovi građana upućuju na to da u trgovinama nije došlo do ikakvih sniženja. No, već kod predstavljanja svojeg paketa iz Vlade su poručili da mjere donose kako bi ublažili poskupljenja, ali nitko ne može jamčiti da će svi ti proizvodi i usluge doista biti jeftiniji.
Iako još nema podataka za travanj, prema riječima zamjenice guvernera Sandre Švaljek moguć je dodatni rast inflacije za jedan postotni bod. “Zbog porasta cijena energenata u travnju, uz pretpostavku porasta cijene električne energije od oko 9,6 posto i plina između 15 i 20 posto, naši izračuni sugeriraju da će inflacija porasti za dodatan postotni bod u travnju, u odnosu na scenarij inflacije u kojem ne rastu cijene energenata”, objašnjava. Na pitanje koliko bi onda iznosila inflacija u travnju, dodaje kako u HNB-u, prema posljednjim projekcijama, očekuju da će inflacija u travnju iznositi “malo iznad 7 posto”.
Utjecaj PDV-a
Kada je riječ o očekivanju utjecaja paketa mjera koji je donijela Vlada, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kaže da se njegov ukupni učinak na godišnju stopu inflacije u travnju procjenjuje “na malo više od dva postotna boda”.
– Najveći dio ukupnog učinka odnosi se na mjere iz područja energetike, na koju otpada otprilike tri četvrtine učinka, a manji dio se odnosi na prehranu – pojašnjava Šošić. Procjena središnje banke, međutim, temelji se na pretpostavci “vrlo visokog prijenosa nižih stopa PDV-a na maloprodajne cijene proizvoda za koje se mijenjaju porezne stope”. No, hoće li doista doći do očekivanog i željenog smanjenja cijena zbog nižeg PDV-a, ostaje vidjeti.
Ako ona budu niža od očekivanja, razumije se, inflacija u travnju mogla bi biti i veća od sada očekivanih 7 posto. Prve procjene Eurostata za ožujak su pokazale da je inflacija u eurozoni snažno ubrzala, dosegnuvši novu rekordnu razinu od 7,5 posto, potaknuta skokom cijena goriva i prirodnog plina, ali i osjetnim poskupljenjem hrane. U veljači su potrošačke cijene u eurozoni na godišnjoj razini bile uvećane 5,9 posto.
U gotovo 60 posto razvijenih zemalja inflacija je zbog naglog rasta cijena energije i hrane premašila 5 posto. Kako je ovih dana upozorio direktor Banke za međunarodna poravnanja Agustin Carstens, “svijet je na pragu razdoblja snažnijeg rasta cijena i viših kamatnih stopa.”
Gs Press / jutarnji.hr
