Opasnosti koje vam prijete u prirodi

0

Vidite li zmiju, ne približavajte joj se!

Obzirom da se mnogi ljudi uspaniče kad je ugriz zmije u pitanju i nisu sigurni o kakvoj vrsti se radi, u takvim situacijama najbolje je ponašati se kao da se radi o otrovnici i požuriti sa žrtvom liječniku. Važno je da žrtva ugriza miruje kako se eventualni otrov ne bi brzo proširio tijelom i što prije dođe u bolnicu.

Nije pametno krenuti u lov za zmijom, napominju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, no ako je nekim slučajem ubijena, tad ju je poželjno donijeti u bolnicu radi točne identifikacije o kojoj vrsti se radi te koliko je/ili nije otrovna.

U našoj zemlji je najopasnije sresti poskoka, jer mu otrov može biti smrtonosan. Imajte uvijek na umu da zmije ne čekaju iza ugla kako bi vas napale, već to rade u krajnjoj nuždi – u situacijama kad se osjećaju ugroženo. Vidite li u prirodi zmiju, svakako se polako udaljite od nje. Ne pokušavajte je fotografirati, dirati štapom… Budite pametni!

– U Hrvatskoj živi 15 različitih vrsta zmija (ako s popisa izostavimo zmiju sljeparicu), od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste, poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Prema tome, ako ste naišli na zmiju, dobre su šanse da uopće nije otrovnica. Zmije otrovnice najlakše je prepoznati po obliku glave i tijela: tijelo je kratko i zdepasto, a glava široka i trokutasta, zjenica je vertikalna – objašnjavaju u Udruzi Hyla koja se bavi zaštitom i proučavanjem vodozemaca i gmazova.

Kako se ponašati naiđete li na zmiju?

Ne paničarite i ne radite nagle pokrete! Ne pokušavajte je ubiti niti stupiti s njom u bilo kakav kontakt. Ne izazivajte je, ne pokušavajte odgurnuti niti uloviti.

– Zmije ne mogu skakati, a ljutice ne mogu niti puzati brže nego vi možete trčati. Domet ugriza koji ljutica može doseći izbacivanjem prednjeg dijela tijela je najčešće najviše 40 cm. Prema tome, ako ste udaljeni pola metra i više od najopakijeg poskoka, on vam nikako ne može nauditi ako mu se ne približite – pojasnili su na svojoj internetskoj stranici.

Opisali su i kako prepoznati da se zmija sprema na napad, a to će napraviti samo ako se osjeti ugroženom.

– Da bi zmija odapela prednji dio tijela, mora ga prvo napeti, približavanjem glave tijelu i savijanjem prednjeg djela tijela u obliku slova s. Ako uočite ovakvo ponašanje kod zmije, može vam biti jasno da je to krajnje upozorenje i pogrešan trenutak da joj se pokušate približiti. Ako se zmija počela odmicati, pričekajte da ode. Ako se zmija ne miče, a ne možete je zaobići, pokušajte lupati nogom ili štapom po tlu. Naime, zmije su gluhe, ali osjećaju vrlo dobro vibracije tla – savjetovali su.

Poskok je najotrovnija zmija u Europi

U potrazi za hranom zna se popeti na drveće ili grmlje. Najradije obitava u kamenjarima, jer voli suha i stjenovita staništa. Obitava i uz more i na kopnu. Budite posebno oprezni u otvorenim šumama, blizu suhozida, u vinogradu ili poljoprivrednim površinama.

Osjetili se ugroženom, počet će siktati. Otrov je smrtonosan. Može narasti do 90 centimetara, ima trokutastu, plosnatu glavu i roščić na vrhu njuške. Na leđima imaju tamnu cik-cak liniju, a boja gornjeg dijela tijela im se mijenja pa može biti siva, žuta ili smeđa.

Otrov riđovke nije smrtonosan

Ali, rezultira nepodnošljivom boli i jakom mučninom te je odlazak liječniku preporuka stručnjaka. Živi uglavnom u kontinentalnom dijelu zemlje i često se vide blizu močvarnih područja.

Boravi ispod kamenja ili korijenja. Može narasti do 80 centimetara, ima deblje tijelo, spljoštenu njušku i cik-cak linije na leđima. Vrlo rijetko te linije nema.

Planinski žutokrug grize ‘kao pčela’

Postoji još jedna otrovna vrsta zmije u Hrvatskoj, a to je planinski žutokrug. Međutim, ove vrste se ne treba bojati jer je reakcija na ugriz slična ubodu pčele.

– Poput svih drugih ljutica planinski je žutokrug također otrovan, ali djelovanje otrova je slabo i ne predstavlja značajnu opasnost za čovjeka. U slučaju ugriza njegove su posljedice najsličnije ubodu pčele ili ose… U Hrvatskoj naseljava visokoplaninske travnjake Velebita, Dinare, Troglava i Kamešnice te pojedinih ličkih planina. Prilagođen je životu u planinama i nalazimo ga samo iznad 900 metara nadmorske visine – objasnili su u Zoološkom vrtu grada Zagreba.

Što napraviti nakon ugriza, a što ne?

Važno je da žrtva ugriza miruje kako se eventualni otrov ne bi brzo proširio tijelom i što prije dođe u bolnicu.

– U postupcima samopomoći se sugerira da se ne kreće u lov za zmijom zbog rizika dodatnog ugriza. Ako je zmija ubijena, tada je poželjno donijeti je u bolnicu radi točne identifikacije, što bitno utječe na terapijski postupak – kažu u HZJZ-u, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Dodaju da kod ugriza zmije koja nije otrovna, ranu treba dobro isprati vodom, potom namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Ako se sumnja na ugriz otrovnice, tada žrtva mora strogo mirovati – na taj način se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije.

– Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima – upozoravaju u HZJZ-u.

Simptomi otrovanja nakon ugriza

Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije kažu kako ne moraju biti izraženi svi znakovi trovanja koji su niže nabrojani.

Simptomi da je u tijelo ušao otrov: vrtoglavica, mučnina i povraćanje, bol i oteklina na mjestu ugriza, otok limfnih čvorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku, a šok je, kažu, najopasnija posljedica ugriza.

– Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22 posto dokazanih ugriza nema znakova otrovanja – objašnjavaju.

– Unutar dva sata javljaju se bol i otok. Kod težih se otrovanja bol javlja brzo i neobično je oštra; otok se također ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti – pojašnjavaju u HZJZ-u.

Kako smanjiti mogućnost ugriza?

– Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugrizeni pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju. Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama. Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije. Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama – savjetuju u HZJZ-u.

Dok hodate prirodom, posebno kamenjarom ili mjestima gdje znate da ih ima, dobro je sa sobom nositi štap i povremeno lupkati po kamenju. Buka će zmije otjerati iz vaše blizine.

Na izlete odlazite u zatvorenim cipelama i dugim hlačama te provjeravajte mjesta u prirodi prije nego na njih sjednete – svakako izbjegavajte gustiš.

Gs Press / 24sata.hr