“MUP apelira na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112”, ističu u Ministarstvu.
Također pozivaju građane da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru, te poštuju odluku županijskih, gradskih ili općinskih vlasti o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.
Policija u tom smislu posebno napominje da je spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose općine, gradovi ili županije.
Vatru paliti daleko od objekata, krošnji, električnih vodova i stupova
Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošnji stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti.
Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuju granje i otpadci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala, te ga je potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje pet metara.
Pri spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto.
Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću, zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem.
Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Tko izazove požar kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili zatvor do 60 dana, ako je iz nehaja od 2000 do 15.000 kuna
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna.
Novčanom kaznom od 1000 do 15.000 kuna prekršajno će biti kažnjena osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ističu u MUP-u, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
“Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice”, poručuju iz policije.
Jutros su dva kanadera upućena u gašenje požara na području Pupnat-Žrnovo-Uvala Orlanduša na otoku Korčuli, a jučer je požar na otvorenom, najvjerojatnije baš zbog nepažnje kod spaljivanja korova, izbio između Gospića i Lovinca. Zbog dimne zavjese koja je otežavala vidljivost u prometu cijelo prijepodne u prekidu je bio promet autocestom A1 kroz Liku.
Gs Press / index.hr
