LIčko-senjska županija među pet županija koje su prestigle zaposlenost iz 2008.

1

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine, piše u utorak Večernji list.

To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti, navodi dnevnik.

Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća…

Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.

Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi, donosi Večernji list.

Gs Press / večernji.hr

1 COMMENT

  1. Zašto širite dezinformacije. Broj zaposlenih u Ličko-senjskoj županije je svake godine sve manji. Lažni dojam ostavlja postotak nezaposlenosti. Kako ljudi iseljavaju iz županije, odlaze van raditi ili nakon studija ostaju u Zagrebu, Slitu, Rijeci, Zadru itd. normalno je da se smanjuje postotak nezaposlenih, ali se još više smanjuje broj zaposlenih osoba. U LS županiji ostaju zaposleni samo u firmama iz domena lokane samouprave i državnog sektora. Dakle većina zaposlenih su uhljebi na državnim jaslama. Ostali bježe iz županije glavom bez obzira. Pogledajte broj zaposlenih 1980., 1990., 2000., 2010. i 2020. pa ćete vidjeti da brojčano nikad nije bilo manje zaposlenih nego danas kako na razini županije tako i na razini pojedinačnih gradova. Čak i na razini cijele RH broj zaposlenih je manji danas nego 1990., ne govorim o postotku nego o samom broju zaposlenih građana.

Odgovori na Grga Čvarak Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.