Idućih dana vrhunac vrućina, u dijelovima zemlje do 38°C. Moguća i jača nevremena

0

U HRVATSKOJ je počeo val vrućine. Prema prognozi DHMZ-a, trajat će barem do srijede.

DHMZ je izdao upozorenje žutog stupnja za opasnost od toplinskog vala za cijelu Hrvatsku za ponedjeljak i utorak, dok je za kopno u srijedu izdano narančasto upozorenje.

Danas će biti pretežno sunčano i vruće. Sredinom dana i popodne u unutrašnjosti dnevni razvoj oblaka, a uglavnom je u gorskim predjelima moguć i poneki pljusak. Vjetar uglavnom slab, na Jadranu, posebice u Dalmaciji poslijepodne do umjeren sjeverozapadni, uz obalu ponegdje i zapadni. Najviša dnevna temperatura zraka između 29 i 34 °C.

U ponedjeljak temperature i do 38 stupnjeva

Vrućina će se nastaviti i idućih dana, još s malo višom temperaturom nego danas. Očekuje se uz to uglavnom sunčano vrijeme uz malu vjerojatnost za poneki pljusak s grmljavinom u dane vikenda te malo veću početkom tjedna, kada lokalno može biti izraženijih pljuskova pa i nevremena.

Na moru također vruće te pretežno sunčano, samo na sjevernom dijelu uz mogućnost za neverin, posebno u ponedjeljak. Puhat će povremeno umjeren sjeverozapadnjak, osobito u subotu, te jugozapadnjak i zapadnjak, a početkom tjedna okrenut će vjerojatno duž većeg dijela obale na jugo.

U dijelovima zemlje, posebno na kopnu, prema prognozi DHMZ-a se u ponedjeljak očekuju temperature i do 38 Celzijevih stupnjeva.

Prognoza po regijama

Danas će utjecaj anticiklone malo oslabjeti, no nastavit će se dotok vrućeg zraka sa sjevera Afrike. U takvim će okolnostima jutro u Slavoniji i Baranji biti sunčano. Zatim dnevni razvoj oblaka i mala vjerojatnost za pokoji poslijepodnevni pljusak, uglavnom u blizini gora. Vjetar većinom slab. Najniža jutarnja temperatura zraka između 15 i 17, a najviša dnevna do 33 stupnja, prognozira HRT.

Uz slične vrijednosti temperature, i u središnjoj će Hrvatskoj subota biti vruća. Prevladavat će sunčano vrijeme, vjetar većinom slab, što će pridonijeti osjećaju sparine. Znatnijeg vjetra neće biti ni na zapadu zemlje, ali će na obali i otocima poslijepodne popuhivati slab do umjeren sjeverozapadni i zapadni vjetar. Uz uglavnom sunčano vrijeme, na moru će s jutarnjih dvadesetak danju temperatura porasti do 32 stupnja.

U gorskoj će Hrvatskoj popodne povremeno biti jačeg razvoja oblaka, lokalno i izraženijih pljuskova te grmljavine. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 14, najviša između 28 i 30. Dalmacija će u subotu biti sunčanija. Zapuhat će umjeren sjeverozapadni i zapadni vjetar, od sredine dana na udare povremeno i jak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 14 u unutrašnjosti do 22 na obali, najviša dnevna između 30 i 34 stupnja.

Na krajnjem će jugu dnevna temperatura biti malo niža, ali će zato vedrog, plavog neba biti najviše. Zapuhat će umjeren sjeverozapadni i zapadni vjetar, pa će more biti malo do umjereno valovito. Na kopnu se nastavlja većinom sunčano vrijeme, no do ponedjeljka raste vjerojatnost za poslijepodnevne, lokalne pljuskove. Zatim u utorak sunčanije.

Visoki UV indeksi

Najavljene vrijednosti UV indeksa 8, 9 i 10 označuju vrlo visoku opasnost od UV zračenja.

Za zaštitu se preporučuje nošenje šešira sa širokim obodom, sunčanih naočala i odjeće s dugim rukavima te korištenje zaštitnih krema. Maksimalno valja smanjiti boravak na suncu u doba dana između 11 i 16 sati. Djeca mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta, upozorava DHMZ.

Čuvajte se toplinskog udara

U ovakvim vremenskim prilikama može doći do toplinskog udara, iznenadnog kolapsa organizma, te je izuzetno važno simptome prepoznati na vrijeme jer ovakvo stanje može biti opasno po život.

Simptomi toplinskog udara su sljedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40°C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

U slučaju da primijetite da vi ili netko vama blizak ima simptome toplinskog udara, odmah pozovite Hitnu pomoć. Premjestite osobu u hlad u vodoravni položaj i podignite noge u visini kukova, skinite joj odjeću. Stavite na vrat, pazuhe ili prepone hladne obloge ili prskajte hladnom vodom, hladite ventilatorom ili lepezama.

U svakom slučaju, pokušajte sniziti tjelesnu temperaturu ispod 38 stupnjeva Celzijevih. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši. Onome tko je doživio toplinski udar nemojte davati alkohol ili gazirane napitke.

“Ne može se dovoljno naglasiti važnost brzog prepoznavanja i učinkovitog, brzog hlađenja. Hlađenje isparavanjem je ugodno i prikladno te ga neki stručnjaci smatraju najbržim načinom. Tijekom njega se bolesnici neprekidno vlaže vodom uz istovremeno hlađenje ventilatorom i masažom kože kako bi se potaknuo protok krvi”, savjetuje MSD.

“Najbolje je vlaženje prskanjem vodom iz crijeva, uz hlađenje velikim ventilatorom, što se može primijeniti za liječenje veće skupine ljudi na terenu. Dovoljno je da voda bude ugodne temperature, mlaka (npr. 30°C) jer do hlađenja dolazi isparavanjem; nije potrebna hladna ni ledena voda. Na terenu se također može koristiti uranjanje u jezero ili potok. Također se, ali na kao jedini način hlađenja, može primijeniti nanošenje leda na aksile i prepone. U slučajevima životne opasnosti unutarnja se temperatura brzo može sniziti oblaganjem bolesnika ledom, ali valja biti vrlo pažljiv”, dodaje MSD.

Toplinski osip, toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost

Ako tijekom dužih vrućih razdoblja osjetite iscrpljenost ili glavobolju, to ne znači da se odmah radi o toplinskom udaru. Primjerice, u slučaju nedovoljnog unosa tekućine i istovremenog izlaganja visokim temperaturama, možete doživjeti toplinsku iscrpljenost.

Na ovaj toplinski poremećaj najviše su osjetljive starije osobe, one s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici itd). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica.

U slučaju toplinske iscrpljenosti, pogođeni treba piti puno tekućine, odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru, tuširati se mlakom vodom, nositi laganu odjeću i obuću.

Neki od čestih toplinskih poremećaja su i osip te grčevi. Toplinski osip nastaje zbog prekomjernog znojenja. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom i boravkom u sjenovitim mjestima ili klimatiziranim prostorima, piše Zavod.

Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina:

– rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla

– pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju

– izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

– osobe koje rade vani (naprimjer, građevinski radnici) trebaju se češće odmarati, sklanjati u hlad i piti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta

– tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke

– nosite laganu, široku, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka

– nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža

– ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

– redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.

Gs Press / index.hr