Hrvatska naručila 198.000 doza Novavaxa, novog cjepiva koje se razlikuje od svih ostalih

0

Hrvatska je naručila 198.000 doza Novavaxa, proteinskog cjepiva koje je u ponedjeljak odobrila Europska agencija za lijekove (EMA), potvrdili su nam iz Ministarstva zdravstva. Narudžba je u procesu odobrenja, a cjepivo očekujemo početkom veljače. Riječ je o petom cjepivu odobrenom od EMA-e nakon cjepiva Pfizera, AstraZenece, Moderne i Johnson&Johnsona.

Za razliku od dosad odobrenih, a riječ je o dva vektorska i dva mRNA cjepiva, ovo novo drugačije je tehnologije, odnosno proteinsko.

Prije odobrena i novo, proteinsko cjepivo razlikuju se u tehnologiji, koja nije nepoznata jer se dosad koristila u brojnim cjepivima, primjerice onom protiv hepatitisa B i hripavca.

Novo je cjepivo namijenjeno starijima od 18 godina. Kao njegovu prednost stručnjaci ističu da nema genetskog materijala te da je riječ o pročišćenom proteinu nakon čijeg ubrizgavanja stvaramo antitijela i stanični imunitet. Primjenjuje se u dvije doze, kao druga cjepiva, injektiranjem u mišić nadlaktice, uz vremenski razmak od tri tjedna između doza.

– Riječ je o proteinskom cjepivu koje sadrži laboratorijski uzgojenu verziju proteina šiljka koji je prisutan na površini virusa SARS-CoV-2. Cjepivo također sadrži adjuvans, tvar koja pomaže pojačati imunološki odgovor na cjepivo – kažu iz HALMED-a.

Pojašnjavaju i da kada se cjepivo primijeni, imunološki sustav osobe identificirat će protein kao strani te će protiv njega stvoriti prirodnu obranu, antitijela i T-stanice.

– Ako cijepljena osoba poslije dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, imunološki će sustav prepoznati protein šiljka na virusu i bit će spreman za napad. Protutijela i imunološke stanice zajednički djeluju na ubijanju virusa, sprečavanju njegova ulaska u stanice tijela i uništavanju zaraženih stanica, čime pomažu u zaštiti od covida-19 – pojašnjavaju iz Agencije.

Rezultati dvaju većih kliničkih ispitivanja cjepiva pokazali su da je ukupna djelotvornost cjepiva Nuvaxovid oko 90 posto. No, ispitivanja su se uglavnom provodila na varijantama virusa SARS-CoV-2 i pojedinih novih varijanti, kao što su alfa i beta.

– Trenutačno su dostupni ograničeni podaci o djelotvornosti cjepiva Nuvaxovid protiv drugih varijanti koronavirusa, uključujući varijantu omikron – navode iz HALMED-a.

Nuspojave su, prema dostupnim informacijama, blage do umjerene i prolaze u roku od nekoliko dana nakon primitka cjepiva. Najčešće su bol i osjetljivost na mjestu primjene cjepiva, umor, bolovi u mišićima, glavobolja, opća slabost, bolovi u zglobovima te mučnina ili povraćanja. Važno je reći i da ovo cjepivo ne zahtijeva skladištenje na niskoj temperaturi, pa je bitno lakše i za transport, ali i za primjenu, poglavito u dijelovima svijeta koji su nedovoljno razvijeni i nemaju posebne hladnjake za skladištenje cjepiva.

EMA je, dakle, preporučila davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet ovog cjepiva, a Europska komisija sada će provesti ubrzani postupak donošenja odluke o davanju uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet cjepiva kako bi se uključilo u programe cijepljenja u cijeloj Uniji.

Epidemiolog Miroslav Venus pozdravlja svako novo cjepivo, pogotovo ako ova tehnologija pridobije dio ljudi koji se prije nisu htjeli cijepiti. Navodi da je razlika u izradi, no skeptičan je zato što, prema informacijama, nije prilagođeno novim sojevima.

– S obzirom na nove varijante virusa, od delte do omikrona, bilo bi dobro da što prije dobijemo modificirana cjepiva – smatra Venus.

Do tada, zaključuje, važno je imati na umu ono što nam je trenutno poznato – da se omikron jako brzo širi i da je booster doza značajno podiže otpornost na virus.

– Moramo djelovati sada. Svako je cjepivo, ponavljam, dobro i treba se cijepiti odmah. Nova cjepiva koja stižu na tržište, pa čak i ona prilagođena omikronu, ne treba čekati jer ne znamo kada će biti dostupna, a epidemija novog soja događa se sada – napominje Venus.

Gs Press / jutarnji.hr