Kosinj će zato nastaviti živjeti i vjerujem da će tamošnji stanovnici imati dodatne benefite tako da bi to područje uz jezero trebalo postati idealno za izgradnju turističkih naselja, kampova, hotela…
Župana ličko-senjskog Ernesta Petryja (HDZ) uspjeli smo »uhvatiti« između dva dnevna događaja. Gotovo redovno, barem jednom tjedno, odlazi u metropolu, obilazi županiju i druge sredine.
Sa 48 godina Petry je u donjoj životnoj dobi među hrvatskim županima. Radno iskustvo obogatio je radeći 20 godina u HEP-u, Elektrodistribucijskom centru Gospić. Obiteljski je čovjek s dvoje male djece, strastveni sportski fan, a kada uhvati nešto slobodnog vremena, ribari na moru.
Prvo i nezaobilazno pitanje koje smo postavili tiče se brojnih aktivnosti što se provode vezano uz Hidroenergetski sustav (HES) Kosinj 2 i HE Senj 2. Petry ovo smatra najvećim projektom koji HEP gradi u Hrvatskoj.
– Ovo su vrlo važne strateške investicije na državnoj razini, kako za građane, tako za gospodarstvo i energetsku neovisnost Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost ovih investicija je veća od 3,5 milijarde kuna, odnosno vrijednost dva Pelješka mosta.
Dobici i gubici
Mnogi se danas pitaju što Hrvatska i Ličko-senjska županija dobivaju, a što gube s ovim hidrocentralama. Nažalost, dio stanovnika Gornjeg Kosinja morat će se iseliti jer će to područje uskoro biti potopljeno.
HEP je već počeo obeštećivati te ljude, dok postoji i alternativna mogućnost smještaja mještana koji nemaju riješene imovinskopravne odnose nad sadašnjim imanjima pa će se smjestiti u novoj zgradi s 28 stanova koju HEP završava u Perušiću.
Prvi stanari očekuju se već ove jeseni. Značaj ovoga projekta kao župan vidim u mogućnostima da vlasnici nekretnina s toga područja mogu kupiti ili graditi kuće gdje oni žele. Svjestan sam činjenice da nikada neće svi biti zadovoljni daljnjim razvojem situacije.
Nekoliko je segmenata u kojima vidim ukupni značaj HES Kosinj 2. Izgradnjom HE Skope potopljeno je 1970-ih selo Kruščica. Unatoč tome, poplave Gornjeg Kosinja i okolnih sela događale su se svako malo.
Na ovaj način to je područje po nekoliko tjedana svake godine bilo opkoljeno vodom. Mještani toga dijela Kosinja svakih nekoliko godina trpe štete od poplava i to traje gotovo 60 godina.
Zbog te situacije blokirane su i daljnje gradnje na tome terenu jer ljudi ne mogu ishodovati građevinske dozvole pa se područje desetljećima nije moglo razvijati.
Tamo su ostala uglavnom starija domaćinstva. HES Kosinj 2 jamči da ostatak Kosinjske doline neće imati učestale poplave kao do sada jer su poplave prije zahvaćale cijelo područje.
Kosinj će zato nastaviti živjeti pa vjerujem da će izgradnjom nove brane tamošnji stanovnici imati dodatne benefite, tako da bi to područje uz jezero trebale postati idealno za izgradnju turističkih naselja, kampova, hotela…
Uz to se nudi i mogućnost izgradnje brojnih sportskih i popratnih sadržaja te na taj način razvitak turizma za cjelokupno kosinjsko područje.
Nadam se da će nove generacije u dogledno vrijeme od Kosinja stvoriti top-turističku destinaciju. Na tome su području već uložena znatna sredstva. Izgrađene su nove prometnice, položene vodovodne i elektroinstalacije.
Trenutno se kod Kosinjskog Bakovca probija tunel čiji su radovi procijenjeni na 120 milijuna kuna. Inače se projekt HES Kosinj 2 postupno razvija već gotovo 15 godina jer HEP ništa nije prepustio slučajnosti. Ukupna finalizacija ovoga megaprojekta bit će za otprilike pet godina.
Paralelno s ovim projektom ide i nova HE Senj 2. Radi se na pristupnim cestama, bušenjima i postavljanju cijevi, postavljat će se nove turbine i postrojenja.
Samo će ti radovi, uz postavljanje turbina na području Senja, stajati oko 2 milijarde kuna. Svi ovi radovi angažirat će velik broj radnika, poduzeća i mehanizacije.
Zato sam uvjeren da će dodatno oživjeti područje Otočca, Kosinja, Senja, Gospića i Perušića. Povećat će se potrošnja u trgovačkom i svakom drugom smislu.
Karte za svijet
U kojoj ste mjeri zadovoljni valorizacijom brendova poput Tesle, Ante Starčevića, Plitvičkih jezera, Zrća, delicija…?
– Ovaj prostor je tek u posljednje vrijeme u svojem PR-u počeo intenzivnije koristiti lik i djelo velikog genija Nikole Tesle. To mi je i osobno jako drago.
Upravo su Tesla, kao i Plitvička jezera, Novalja i Zrće, postali planetarno popularni i prepoznatljivi. To su zapravo svjetski brendovi, svjetska imena na kojima bi cjelokupno područje Ličko-senjske županije moglo stvarati svoju turističku ponudu, a uz to ugostiteljsku, odnosno gastroponudu.
Vrlo je znakovit i smjer Republike Hrvatske jer je na novim kovanicama za ulazak u eurozonu odabran lik Nikole Tesle, na što sam kao Ličanin izuzetno ponosan.
Ovaj je genijalni znanstvenik rođen na našim područjima, što je dovoljan razlog isticati njegovo ime i znanstvene dosege. To nam je svakako važna karta prema Europi i svijetu, a ujedno i šansa za Ličko-senjsku županiju jer će se mnogi građani zapitati tko je Nikola Tesla, gdje je rođen…
To nam je šansa jer će svi građani Europske unije u novčanicima imati kovanice s likom Nikole Tesle. Tada će se uvelike povećati želja mnogih ljudi da bi posjetili Teslin rodni kraj. Mislim da bismo svakako trebali dobro iskoristiti tu povijesnu šansu.
Dr. Antu Starčevića, Oca Domovine, poštujemo svi. Njegova slava i ostavština su nažalost vrlo malo iskorišteni. Nedavno sam bio u Velikom Žitniku i još jednom odao počast tome velikanu hrvatske misli.
Tamo su potrebna velika ulaganja vezana za pristup njegovoj rodnoj kući, odnosno spomen-domu. Ondje nedostaje parkirališni prostor, ne može se okrenuti autobus. Također bi trebalo raditi i na proširenju postojećih prometnica.
| Raste potražnja za ličkim proizvodima
– Brojna lička poljoprivredna gospodarstva započela su u zadnje vrijeme s proizvodnjom na ekološkim principima. Uz šljivu bistricu na organskim osnovama posvuda se uzgajaju maline, borovnice, jagode i aronija. Neki su u ovo uključili plantaže divljeg drena, uspješno se uzgaja i poznati lički krumpir. Od kada su neki proizvodi s područja Ličko-senjske županije dobili EU markicu za kvalitetu i zaštićeni su geografskim podrijetlom, potražnja za njima neprestano raste. Osim krumpira, našla se tu i janjetina ovce pramenke, govedo buša, paški sir, sir škripavac, voćne rakije, kao i cijeli niz uporabnih i ukrasnih predmeta toliko upečatljivih za ovo podneblje. |
Novalja, Zrće, Senj, su naši prepoznatljivi aduti. Novalja i Zrće odavno se nazivaju »hrvatska Ibiza«. Tamo se gradi puno toga vezano uz ljetni turizam, događaju se svjetski poznati festivali za mlađu populaciju.
Novalja teži i prema obiteljskom turizmu jer se gradi nova infrastruktura, pristaništa, ulice, luke, hoteli. Senj je naš ponosni uskočki grad i turistički brend kojemu ne treba dodatne reklame.
U Senju se također puno gradi i ulaže u priobalnu i gradsku infrastrukturu i ne zove se sve ovo bez razloga »Jadranska renesansa«. Uvrstimo tu i Karlobag, nove rive i vodovodnu mrežu.
Ovdje su mnogo pomogla resorna ministarstva s kojima inače imamo izvrsnu suradnju. Tako se uređuju nova pristaništa u Stinici, Žigljenu, Metajni, Senju, zatim Ribarska luka u Novalji, luka u Barić Dragi… Sve navedeno već prati i izvrsna gastroponuda.
Želja nam je formirati novu ustanovu za brdsko-planinsku poljoprivredu na krškim područjima gdje ćemo svakako uključiti i priobalni pojas i Novalju.
Interes nam je da se na ovim područjima proizvode prehrambeni proizvodi i da budu ponuđeni u ugostiteljskim objektima na našem području. U ovim projektima već prednjači Istarska županija.
Ličko-senjska županija ima ponudu za svakoga gosta, a mi smo već u pripremnom dijelu za ovaj projekt osigurali oko 3,5 milijuna kuna, od čega je 2,2 milijuna kuna iz Ministarstva poljoprivrede.
Na taj način ćemo definitivno bit prepoznati kao turistička i gastronomska destinacija. Mislim da idemo u pravom smjeru u turističkom i gospodarskom razvoju Ličko-senjske županije.
Zatekao sam nered, ali ga iza sebe neću ostaviti
Unatoč vidljivim pomacima, ipak ne prestaju antagonizmi i kritike, osobito na društvenim mrežama, vezane uz vaš rad.
– Nikada nisam svoje političke protivnike nazivao pogrdnim imenima. Ne funkcioniram na taj način i to jednostavno nije moj stil ophođenja. U Skupštini Ličko-senjske županije Hrvatska demokratska zajednica i ja kao župan imamo stabilnu većinu. To je vidljivo na svakoj sjednici pa smo nedavno izglasali rebalans proračuna s velikom većinom glasova.
Uvijek ima onih koji bi htjeli prikupiti medijsku pozornost kroz plasiranje neistinitih informacija. Tako žele sebi povećati važnost. Takve niti ne želim komentirati, jer samim tim neki žele da im ja na neki način budem stepenica u njihovim nakanama da grade svoje političke karijere.
Neki od njih su imali šansu i bili su na vlasti u posljednjih 20 godina, da učine mnoge dobre stvari u Ličko-senjskoj županiji. Ti njihovi vrlo loši rezultati danas su vidljivi po mnogim ustanovama kojima je Županija osnivač. Nažalost, velik je broj tih ustanova danas u financijskim dubiozama i opterećen starim, zatečenim dugovanjima.
Moj posao je raditi, a ne gubiti vrijeme oko osoba koje imaju previše slobodnog vremena jer nisu navikle raditi za ovu županiju i dobrobit građana. Moja je obaveza raditi za građane koji su mi ukazali povjerenje. Koliko god da budem župan – dan, mjesec ili nekoliko godina – ja ću svoj mandat odraditi pošteno i iza sebe neću ostaviti nered. Otvaranje novih radnih mjesta i uvjeta za razvoj jedini je interes građana Ličko-senjske županije.
Šest modula razvoja
Što je, po vašem mišljenju, najveći problem koji usporava razvoj Like?
-To je ujedno i nacionalni problem, odnosno demografska situacija. Ona je u našoj županiji loša, nikada nije bila lošija. Na ovim prostorima trenutno žive 43 tisuće stanovnika na 10 posto teritorija Republike Hrvatske.
Od tog broja je jedna trećina stanovnika starijih od 50 godina. Zato je razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta u ovoj prekrasnoj županiji jedino jamstvo demografske obnove.
Pri tome modernizaciju i obnovu infrastrukture vidim kao zalog bolje budućnosti. Uza sve ove gospodarske grane, Ličko-senjsku županiju vidim kao zeleno-plavo područje, s obnovljivim izvorima energije.
U razvoju mnogih potrebnih i važnih segmenata oslonjeni smo na resorna ministarstva i sredstva Europske unije. Infrastrukturu kontinentalnog dijela županije treba razvijati izgradnjom novih cesta, kroz aglomeraciju. Tako će se samo u Gospiću graditi dvije obilaznice, gradit će se nova plitvička obilaznica.
Slične su potrebe u Novalji i Otočcu, ali i u svih osam općina. Radi se i na brzom internetu i digitalizaciji. U Gospiću će se graditi nova kaznionica i zaposliti više od 200 ljudi. U južnom dijelu općine Karlobag gradi se novi vodovod pa će mnoga tamošnja naselja prvi put imati kvalitetnu vodu.
Duboko poštujem Domovinski rat, ovaj je dio Hrvatske pretrpio strašna razaranja i podnio veliku žrtvu. U Gospiću će se graditi Memorijalni centar Domovinskog rata, a na području Otočca Centar za veterane Domovinskog rata. Na području Senja je u planu izgradnja Doma za starije i nemoćne kapaciteta oko 100 štićenika.
Ulaganja su posvuda vrlo velika i značajna. Do prije nekoliko dana smo prešli brojku od 90 projekata koji su u različitim fazama realizacije. Tako ćemo privući nove investitore.
Ne želimo vidjeti Ličko-senjsku županiju s dimnjacima jer se ovdje od plavo-zelene strategije može itekako dobro živjeti! Dvije hidroelektrane, vjetropark u zaleđu Senja i energane na biomasu u Udbini, Gospiću i Brinju jamče ovu koncepciju, a gradovi i općine na tim područjima dobivaju znatna proračunska sredstva i ostvaruju mogućnost novog zapošljavanja.
Ne zaboravimo ovdje i solarne elektrane jer su sve naše jedinice lokalne samouprave već odredile lokacije za njihovu izgradnju.
Kako vidite budućnost Ličko-senjske županije?
– Govorio sam o rebalansu županijskog proračuna. Tu sam isticao šest presudnih modula razvoja: stočarstvo, poljoprivreda, turizam, gastroponuda, voćarstvo i drvna industrija.
Planiram da bih ove segmente predložio Vladi Republike Hrvatske da ih proglase za module od državnog interesa. To bi postalo nešto poput Pelješkog mosta.
Dogovorio sam se s 15 brdsko-planinskih županija da zajedno iskoristimo sljedeću manifestaciju Jesen u Lici. To bi bila posebno efikasna reklama za sve nas, posebno zbog gastroponude.
S obzirom na popularnost te manifestacije, već sada razmišljamo i o Proljeću u Lici, Ljetu u Lici, Zimi u Lici… jer svako godišnje doba donosi svoje vrijednosti. To treba još razraditi jer ne želimo stagnaciju Jeseni u Lici.
Gs Press / novilist.hr M.S.
